„Idemo na kavu?” Rečenica je to koju Hrvati vjerojatno izgovore milijun puta godišnje. Kava nakon ručka? Može. Kava u četiri? Naravno. Kava predvečer? Za neke nikakav problem.
A onda se za stolom pojavi onaj jedan prijatelj koji kaže: „Ne mogu ja kavu tako kasno, neću oka sklopiti.” Dok će drugi bez problema naručiti espresso, popiti ga navečer i zaspati čim legne.
Tko je tu u pravu? I zašto kofein na neke ljude djeluje satima, dok ga drugi gotovo uopće ne osjete?
Odgovor je puno zanimljiviji nego što se čini.
Imate prijatelja koji pije kavu navečer i svejedno zaspi?
Neki ljudi kažu da na njih kofein gotovo uopće nema velik učinak. Popiju dvije kave tijekom dana, ponekad i energetsko piće, a navečer mogu popiti i colu i svejedno se osjećati potpuno normalno.
Takvih ljudi ima mnogo. Ali ima i onih drugih, onaj tip kojem je jedna kava u 16 sati dovoljna da u 23 sata i dalje gleda u strop.
Kako piše BBC, odgovor se dijelom krije u tome koliko dugo kofein ostaje u našem tijelu.
Kofein zapravo ne daje energiju
Kofein je najraširenija psihoaktivna tvar na svijetu. Svakoga dana popiju se više od dvije milijarde šalica kave, a kofein se nalazi i u coli, energetskim pićima, čokoladi, nekim žvakaćim gumama i dodacima prehrani za sportaše.
Njegov je glavni učinak to što nas čini budnijima i može poboljšati koncentraciju te smanjiti osjećaj umora, ali nam zapravo ne daje dodatnu energiju.
On prvenstveno blokira djelovanje adenozina, kemijske tvari koja se tijekom dana nakuplja u mozgu i pridonosi osjećaju pospanosti. Drugim riječima, kofein svojevrsno „maskira” umor koji se već nakuplja u organizmu.
U većim količinama zato može izazvati glavobolju, drhtavicu, ubrzan rad srca, nervozu i – ono što mnogi najviše primijete probleme sa spavanjem.
Zašto nekima kofein puno više smeta?
Jedan od ključnih razloga je jednostavan: koliko dugo kofein ostaje u organizmu.
Nakon što popijemo kavu, kofein se brzo apsorbira u krvotok i dolazi do mozga. Istodobno ga jetra počinje razgrađivati, nakon čega se izlučuje iz tijela, a taj proces kod ljudi traje različito dugo.
Dr. Marilyn Cornelis, izvanredna profesorica nutricionizma na Sveučilištu Northwestern u Chicagu, za BBC objašnjava da čišćenje kofeina iz organizma može trajati od šest pa sve do 20 sati, ovisno o pojedincu.
To znači da kava koju popijemo nekoliko sati nakon ručka nije nužno „nestala” iz našeg organizma do vremena kada legnemo.
Možda nakon prve šalice ništa posebno ne osjetimo, no kofein i dalje ostaje u sustavu. Ako nekoliko sati kasnije popijemo drugu šalicu, količina se može nakupiti dovoljno da izazove nervozu ili druge neugodne simptome.
Za sve je pomalo kriva i genetika
Koliko brzo naše tijelo razgrađuje kofein u velikoj mjeri ovisi o enzimu u jetri koji proizvodi gen CYP1A2.
Zanimljivo je da brzina metaboliziranja kofeina može biti povezana i s genetskim podrijetlom. Istraživanje objavljeno ove godine pokazalo je da Europljani i Južnoamerikanci u prosjeku razgrađuju kofein brže.
Ali genetika nije jedini odgovor.
Pušenje može promijeniti način na koji tijelo obrađuje kofein
Na metabolizam kofeina utječu i životne navike te određeni lijekovi.
Primjerice, pušenje potiče jetru da znatno brže razgrađuje kofein – prema navedenim podacima, proces se može ubrzati i do 65 posto. To bi moglo pomoći objasniti zašto pušači često piju više kave.
Zanimljiva je i druga strana priče: osoba koja prestane pušiti može odjednom primijetiti da joj ista količina kave djeluje puno snažnije nego prije.
Neki antibiotici, kontracepcijske tablete i drugi lijekovi mogu, pak, usporiti razgradnju kofeina, zbog čega on dulje ostaje u organizmu.
Slična se stvar događa i tijekom trudnoće. Hormonalne promjene tada mogu usporiti rad enzima u jetri zaduženog za razgradnju kofeina.
A tu je i navika
Ako svakoga dana pijete kavu, velika je vjerojatnost da ste s vremenom razvili određenu toleranciju na kofein.
Organizam se prilagođava redovitom unosu pa osoba koja svakodnevno pije nekoliko šalica može s vremenom osjetiti slabiji učinak nego netko tko kavu pije rijetko.
Zato se događa i suprotna situacija.
Ako redoviti kavopija nekoliko tjedana potpuno izbaci kofein, prilagodbe u mozgu počinju se vraćati prema početnom stanju. Kada ponovno popije kavu, ista ona šalica koja mu je nekada bila sasvim uobičajena može izazvati puno jači osjećaj „nabrijanosti”, nervoze ili drhtavice.
Koliko sati prije spavanja ipak treba izbjegavati kavu?
Stručnjaci za spavanje često preporučuju da se kofein izbjegava barem šest sati prije odlaska u krevet. Ali ni to nije univerzalno pravilo za sve.
Naime, psihologinja i stručnjakinja za spavanje dr. Lindsay Browning smatra da bi ljudi koji, primjerice, odlaze spavati oko 22 sata mogli razmisliti o tome da kofein prestanu konzumirati nakon otprilike 14 sati.
Kako piše BBC, međutim, stručnjaci upozoravaju da nije korisno svima nametnuti jedno čvrsto pravilo jer se reakcija na kofein značajno razlikuje od osobe do osobe.
Osim što može otežati uspavljivanje, kofein može utjecati i na kvalitetu sna.
Zato činjenica da netko može zaspati nakon večernje kave ne mora nužno značiti da kofein na njega uopće ne djeluje.
Koliko je kofeina previše?
Za većinu zdravih odraslih osoba ključna je riječ umjerenost.
Količina kofeina u napitcima može značajno varirati. Energetsko piće u bočici od 250 mililitara u pravilu sadrži oko 80 miligrama kofeina, što je nešto manje od šalice filter-kave, iako među različitim proizvođačima postoje velike razlike.
Trudnicama se preporučuje dodatni oprez. NHS savjetuje da dnevni unos kofeina tijekom trudnoće bude ispod 200 miligrama, odnosno otprilike količina koju sadrže dvije šalice filter-kave. Više razine kofeina povezane su u istraživanjima s nižom porođajnom težinom i drugim komplikacijama.
Predoziranja kofeinom vrlo su rijetka, a teška trovanja gotovo se uvijek povezuju s koncentriranim proizvodima u kojima se nekoliko grama kofeina može unijeti u vrlo kratkom vremenu.
Dobra vijest za ljubitelje kave
Ako ste među onima koji bez jutarnje kave teško funkcioniraju, postoji i dobra vijest.
Desetljeća istraživanja povezuju umjerenu konzumaciju kave s određenim pozitivnim zdravstvenim ishodima. Ljudi koji je piju umjereno u nekim istraživanjima imaju niži rizik od nekoliko velikih bolesti, a neka istraživanja povezuju umjerenu konzumaciju i s nešto duljim životnim vijekom.
Ipak, istraživači ne mogu sa sigurnošću dokazati da je upravo kava jedini razlog za takve rezultate.
Dakle, ako vaš prijatelj na popodnevnoj kavi kaže da „ne smije ni gutljaj jer neće moći spavati”, možda ipak nije riječ o izmišljanju. A ako drugi bez problema naruči treći espresso i navečer zaspi čim dotakne jastuk, ni to nije nužno neobično.
Način na koji kofein djeluje na naše tijelo jednostavno se razlikuje od čovjeka do čovjeka.










