Dok se i u Hrvatskoj posljednjih tjedana prati širenje groznice Zapadnog Nila koju prenose komarci, a najveći rizik postoji tijekom toplijih mjeseci. Iz SAD-a stiže priča o sasvim drukčijem zdravstvenom problemu. Riječ je o kroničnoj bolesti bubrega nepoznatog uzroka koja se sve češće povezuje s ljudima koji rade fizički teške poslove na visokim temperaturama.
Naime, stručnjaci pak posljednjih godina sve više upozoravaju i na mnoge druge zdravstvene posljedice ekstremnih vrućina, pa tako i na one koje se mogu pojaviti kod ljudi koji satima fizički rade na otvorenom.
Bolest koja se ne uklapa u uobičajenu sliku bubrežnih bolesti
Kako piše People, u Teksasu je sve više pozornosti usmjereno na kroničnu bubrežnu bolest nepoznatog uzroka, poznatu kao CKDu (chronic kidney disease of unknown origin).
Posebno zabrinjava činjenica da se bolest pojavljuje među poljoprivrednim i drugim fizičkim radnicima koji često nemaju klasične čimbenike rizika za bubrežne bolesti, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.
Prema podacima koje prenosi People, analiza slučajeva hitne dijalize u javnom zdravstvenom sustavu okruga Harris u Teksasu pokazala je da 17 posto od 364 slučaja među neosiguranim ili nedokumentiranim pacijentima nije imalo utvrđen uobičajeni uzrok poput dijabetesa ili hipertenzije.
Stručnjaci smatraju da važnu ulogu može imati dugotrajno izlaganje ekstremnoj vrućini u kombinaciji s teškim fizičkim radom i dehidracijom.
Najviše pogađa ljude koji rade na otvorenom
Ova bolest ne pojavljuje se nasumično.
Prema liječnicima koje citira People, najčešće se bilježi kod mlađih i sredovječnih ljudi, osobito muškaraca koji rade u poljoprivredi ili na drugim fizički zahtjevnim poslovima u izrazito toplim i siromašnijim područjima.
Problem je što prvi simptomi mogu biti relativno nespecifični. Među njima su umor, slabost, mučnina, problemi sa spavanjem, a u težim slučajevima i nedostatak zraka povezan s anemijom.
Zbog toga bolest može dugo ostati neprepoznata, dok se funkcija bubrega postupno pogoršava.
Sve je počelo prije nekoliko desetljeća u Srednjoj Americi
Ovaj zdravstveni problem nije potpuno nov.
Prema podacima koje navodi People, neobično velik broj slučajeva među poljoprivrednim radnicima prvi je put ozbiljnije zabilježen u El Salvadoru tijekom 1990-ih.
Bolest se ondje povezuje s tzv. mezoameričkom nefropatijom, a slični slučajevi kasnije su zabilježeni i u drugim dijelovima svijeta.
Posebno je zanimljiva povezanost s radom na velikim vrućinama. Iako znanstvenici još nisu utvrdili jedan jedini uzrok bolesti, toplinski stres smatra se jednim od važnih čimbenika.
Zašto su liječnici zabrinuti zbog klimatskih promjena?
Jedan od razloga zbog kojih ova bolest privlači sve više pažnje jest činjenica da ekstremne temperature postaju sve češće i intenzivnije.
People prenosi procjene stručnjaka prema kojima bi CKDu mogao biti jedan od zdravstvenih problema osjetljivih na toplinu koji će se dodatno povećavati pod utjecajem klimatskih promjena.
To ne znači da će svatko tko radi na visokim temperaturama razviti bolest bubrega. No kombinacija dugotrajnog fizičkog napora, velikih vrućina, nedovoljnog unosa tekućine i otežanog pristupa zdravstvenoj skrbi može predstavljati ozbiljan rizik za određene skupine radnika.
Poseban problem su radnici bez zdravstvene zaštite
U Teksasu postoji još jedan problem, dio oboljelih su nedokumentirani radnici koji zbog svog statusa mogu izbjegavati liječnike i bolnice.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da stvarni broj oboljelih možda nije poznat.
Rebecca Fischer sa Sveučilišta Texas A&M, koju citira Texas Monthly, upozorava da ljudi iz najranjivijih skupina često nemaju pristup preventivnim pregledima kojima bi se bolest mogla otkriti dovoljno rano.
Upravo zato ova bolest nije samo medicinski problem nego i pitanje dostupnosti zdravstvene skrbi.
Slična upozorenja važna su i za Hrvatsku
Iako nema podataka koji bi pokazivali da se ista bolest trenutno širi među hrvatskim radnicima, priča iz Teksasa otvara pitanje o tome kako dugotrajne vrućine utječu na zdravlje ljudi koji rade na otvorenom.
Hrvatska se također suočava s vrlo visokim temperaturama tijekom ljeta, a poljoprivrednici, građevinski radnici, komunalni radnici i drugi koji rade na otvorenom posebno su izloženi toplinskom stresu.
Istodobno, Hrvatska već prati bolesti čija pojavnost ovisi o temperaturama i okolišnim uvjetima. Kod groznice Zapadnog Nila, primjerice, HZJZ navodi da na epidemiološku situaciju utječu brojnost i aktivnost komaraca, ali i klimatski i okolišni uvjeti.
Zato priča iz Teksasa nije samo američka zdravstvena zanimljivost. Ona pokazuje kako ekstremne temperature mogu otvoriti i neke manje poznate zdravstvene probleme, osobito među ljudima koji svakodnevno rade u najtežim uvjetima.
