Hrđa je jedan od najvećih neprijatelja svakog automobila, osobito vozila koja se često voze po kiši, snijegu i posoljenim cestama. No postoji nekoliko jednostavnih koraka kojima se njezino nastajanje može znatno usporiti.
Kako piše SlashGear, potpuno zaustaviti koroziju praktički je nemoguće, ali pravilnim održavanjem automobila moguće je zaštititi najugroženije dijelove i produžiti im životni vijek.
Zašto automobili uopće počinju hrđati?
Hrđa nastaje kada nezaštićeni čelik dođe u kontakt s vlagom i kisikom. Proces je posebno izražen kada se na metalnim dijelovima zadržavaju voda, prljavština, sol s ceste i drugi agresivni spojevi.
Problem često počinje gotovo neprimjetno. Dovoljna je ogrebotina ili kamenčić koji ošteti lak i otkrije metal ispod njega. S vremenom se na tom mjestu može pojaviti površinska hrđa, a korozija se potom može širiti ispod laka.
Posebno su ugroženi donji dijelovi automobila, gdje se nakupljaju blato, vlaga i sol. To uključuje podvozje, pragove, blatobrane, ovjes, dijelove šasije i unutarnje dijelove blatobrana.
Najvažnije je dobro oprati donji dio automobila
Jedan od najjednostavnijih načina za usporavanje korozije jest redovito čišćenje donji dio automobila.
Nakon vožnje po snijegu i posoljenim cestama na automobilu mogu ostati naslage soli i prljavštine koje zadržavaju vlagu te ubrzavaju koroziju. Zato je posebno važno temeljito oprati donji dio vozila.
Za čišćenje je, prema savjetu SlashGeara, korisno koristiti visokotlačni perač. Pritom mogu pomoći i nastavci za pranje podvozja ili fleksibilne cijevi i mlaznice kojima se može dosegnuti teško dostupna mjesta.
Nakon pranja podvozje treba pustiti da se potpuno osuši prije nanošenja zaštitnog premaza.
Nakon pranja slijedi zaštita od hrđe
Kada je podvozje čisto i suho, sljedeći korak je nanošenje sredstva za zaštitu od korozije.
Posebnu pažnju treba posvetiti dijelovima na kojima se najlakše zadržavaju vlaga i prljavština. Među njima su blatobrani, unutrašnjost branika, pragovi, elementi ovjesa, opruge, područje amortizera, šasija i uzdužni nosači.
Treba pregledati i kočione te gorivne vodove, podnicu automobila i nosače ispušnog sustava. Ako su neki dijelovi već ozbiljno nagriženi hrđom ili oštećeni, samo nanošenje zaštitnog premaza nije dovoljno – takve komponente treba pregledati i po potrebi popraviti ili zamijeniti.
Zaštitni premaz također nije nešto što se nanese jednom i zaboravi. Učestalost ponovnog nanošenja ovisi o uvjetima u kojima se automobil koristi, ali SlashGear navodi da se postupak može ponavljati otprilike svake jedne do tri godine.
Ni lak automobila ne treba zanemariti
Zaštita od hrđe ne završava ispod automobila. Važnu ulogu ima i očuvanje laka na karoseriji.
Lak predstavlja fizičku barijeru između metala i vanjskih utjecaja, pa je važno održavati ga u dobrom stanju. Sitne ogrebotine i oštećenja nastala tijekom svakodnevne vožnje mogu s vremenom postati mjesta na kojima vlaga dolazi do metala.
Zato se preporučuje redovito pranje i nanošenje zaštitnog voska. Klasični vosak obično je potrebno obnavljati nekoliko puta godišnje, dok keramički premazi mogu trajati znatno dulje, ovisno o proizvodu i uvjetima korištenja.
Naravno, takva zaštita može pomoći samo ako je lak još uvijek zdrav. Ako je korozija već počela nagrizati metal, premazivanje preko postojećeg problema neće ga riješiti.
Najbolja zaštita je redovito održavanje
Ne postoji čarobno rješenje koje će automobil zauvijek zaštititi od hrđe. Automobil je tijekom vožnje stalno izložen vodi, vlazi, prljavštini, kamenčićima i kemikalijama s ceste.
Ipak, kombinacija redovitog pranja podvozja, uklanjanja naslaga soli i prljavštine, zaštitnog premaza za metal te održavanja laka može značajno usporiti proces korozije.
Kako zaključuje SlashGear, cilj nije zaustaviti kemijski proces koji se prirodno događa u prisutnosti vlage, već stvoriti što bolju barijeru između metala i okoliša. Posebno je to važno za automobile koji se voze tijekom zime i po cestama tretiranima solju.
Drugim riječima, nekoliko sati posvećenih čišćenju i zaštiti automobila može dugoročno značiti manje problema s hrđom i potencijalno mnogo manje novca potrošenog na popravke.








