Nakon gotovo dvije tisuće godina pod vodom, na obali Galilejskog jezera ponovno su se pojavili ostaci drevne luke u Kafarnaumu. Arheolozi su otkrili kamene strukture koje su nekada služile za pristajanje ribarskih čamaca, a među njima i neobičan kamen piramidalnog oblika koji je, čini se, služio kao navigacijska oznaka. Otkriće otvara rijedak pogled na obalu kojom su u 1. stoljeću prolazili ribari, trgovci i ljudi koji su slijedili Isusa.
Na sjevernoj obali Galilejskog jezera posljednjih su mjeseci pred očima istraživača ponovno počeli izranjati ostaci antičkog pristaništa kod Kafarnauma.
Promjena razine vode omogućila je pristup dijelovima obale koji su desetljećima, a ponegdje i stoljećima, bili skriveni ispod površine jezera. Izraelska uprava za prirodu i parkove, koja provodi istraživanja, omogućila je Christian Media Centru da prvi fotografira ovaj dio drevne luke.
Na prvi pogled riječ je tek o nizu velikih kamenih blokova. No njihov raspored otkriva mnogo više.
Istraživači su identificirali dvije usporedne linije velikih kamenova, međusobno udaljene približno tri do četiri metra. Prostor između njih činio je svojevrsni kanal za pristajanje – dovoljno velik da u njemu istodobno budu smještena dva čamca.
Riječ je o dijelu antičke luke koja je povezivala Kafarnaum s Galilejskim jezerom, odnosno s tadašnjim glavnim prometnim i gospodarskim prostorom tog kraja.
Luka nije izgledala kao moderne marine
Jedan od zanimljivijih detalja otkrića način je na koji je rimsko pristanište bilo izgrađeno.
Za razliku od današnjih marina, koje uglavnom imaju duge i kontinuirane gatove, antičko pristanište kod Kafarnauma bilo je podijeljeno na zasebne dijelove s udubljenjima za pristajanje čamaca. Takva je konstrukcija omogućavala ribarima da svoje brodice uvedu u zaštićeni prostor između kamenih struktura.
Na kraju jednog od tih pristanišnih dijelova još uvijek se nalazi posebno zanimljiv kamen.
Piramidalnog je oblika i pretpostavlja se da je služio kao oznaka ulaza u luku, odnosno kao svojevrsni navigacijski orijentir koji je čamcima pomagao da sigurno pronađu prolaz i izbjegnu oštećenje na kamenim strukturama.
Za arheologe takvi detalji nisu nevažni. Oni pokazuju da nije riječ samo o slučajnom nizu kamenja uz obalu, nego o organiziranom lučkom prostoru koji je imao svoju funkciju i način korištenja.
Kafarnaum – grad ribara i Isusovo središte u Galileji
Značenje otkrića dodatno raste zbog mjesta na kojem se nalazi.
Kafarnaum je bio naselje na sjeverozapadnoj obali Galilejskog jezera, povezano s ribarstvom i životom na jezeru. Arheološka istraživanja pokazuju da je u rimsko doba imao lučke strukture različitih oblika, uključujući ravne, trokutaste i zakrivljene gatove.
No za kršćane Kafarnaum ima još dublje značenje.
Prema Evanđeljima, Isus je nakon odlaska iz Nazareta upravo Kafarnaum učinio jednim od središta svojega djelovanja u Galileji. Ondje je pozvao svoje učenike, među kojima su bili ribari, i odatle je odlazio propovijedati po okolnom području.
Zato otkriće luke omogućuje nešto što arheološki nalazi rijetko mogu pružiti konkretniji uvid u prostorni kontekst događaja opisanih u Novom zavjetu.
Možemo zamisliti ribare kako u ranim jutarnjim satima izlaze na jezero, vraćaju se s ulovom, izvlače čamce na obalu i prolaze kroz uske pristanišne prostore. U istom tom krajoliku, prema evanđeoskim zapisima, kretali su se Isus i njegovi učenici.
Je li Isus upravo ovdje ulazio u čamac?
Tu, međutim, treba biti oprezan.
Otkriće nije dokaz da je Isus osobno koristio upravo ovaj određeni dio pristaništa. Arheolozi mogu rekonstruirati izgled luke, njezinu funkciju i način na koji su je koristili stanovnici Kafarnauma, ali ne mogu na temelju pronađenih kamenih struktura utvrditi koji je čamac koristila određena osoba.
Ipak, povezanost s Isusovim vremenom iznimno je važna.
Hagay Dvir iz Izraelske uprave za prirodu i parkove ističe da otkriće omogućuje da se o Isusovu djelovanju na Galilejskom jezeru govori ne samo kroz tekstove Evanđelja nego i kroz fizički prostor kojim su se ljudi tada koristili.
Upravo je to jedna od najzanimljivijih vrijednosti ovog nalaza: nije pronađen predmet s Isusovim imenom, nego dio krajolika njegova vremena.
Čamci kojima su plovili Isusovi učenici
Jedan od važnih arheoloških nalaza koji pomaže razumjeti pomorski život Galileje jest poznati čamac pronađen kod Ginnosara tijekom izrazito niske razine vode.
Riječ je o drvenom plovilu dugom oko osam metara, datiranom u razdoblje približno prije dvije tisuće godina. Nije riječ o “Isusovu čamcu”, kako se ponekad popularno naziva, jer nema dokaza da je upravo njime Isus plovio. Međutim, njegove dimenzije i konstrukcija daju vrijedan uvid u vrstu plovila koja su se u to vrijeme koristila na Galilejskom jezeru.
Christian Media Center navodi da je pronađeni čamac bio dug oko 8,20 metara te da je imao i jedro i vesla. Takva plovila mogla su prevoziti ribare i putnike između različitih naselja na jezeru.
Još jedan trag dolazi iz Magdale, gdje je pronađen mozaik iz 1. stoljeća koji prikazuje ribarski čamac. Danas se nalazi u muzejskoj zbirci Terra Sancta Museum.
Svi ti nalazi zajedno omogućuju arheolozima da rekonstruiraju svijet Galilejskog jezera u kojem su živjeli Isus i njegovi učenici.
Luka skrivena ispod vode
Posebnost Kafarnauma je i u tome što njegova obala nije uvijek izgledala onako kako je vidimo danas.
Promjene razine Galilejskog jezera tijekom vremena povremeno su otkrivale dijelove drevnih građevina. Upravo je povlačenje vode omogućilo da se sada ponovno vide dijelovi pristaništa koje je prije bilo mnogo teže istražiti.
Zanimljivo je da struktura luke nije potpuno nepoznata arheolozima. Istraživač Mendel Nun ranije je kartirao ostatke pristaništa, ali sadašnja niska razina vode omogućila je da se pojedini dijelovi ponovno neposredno promatraju i dokumentiraju.
To je važno jer arheologija nije samo potraga za spektakularnim predmetima.
Ponekad upravo raspored nekoliko kamenih blokova može otkriti kako je izgledao čitav jedan dio svakodnevnog života prije gotovo dvije tisuće godina.
Mjesto na kojem se susreću arheologija i Evanđelje
Kafarnaum je danas jedno od najvažnijih arheoloških i hodočasničkih mjesta povezanih s Isusovim životom.
Na lokalitetu se nalaze ostaci drevnog naselja, uključujući strukture povezane s tradicijom o kući apostola Petra. Kršćanska tradicija upravo ovo mjesto povezuje s Isusovim djelovanjem i propovijedanjem u Galileji.
Novo otkriveni dio luke zato ne predstavlja izolirani arheološki nalaz.
On je dio šire slike.
Kuće, sinagoga, ulice, obala, čamci i pristaništa zajedno stvaraju sliku Kafarnauma kakav je mogao izgledati u 1. stoljeću.
A među tim kamenim ulicama i obalom kretali su se ljudi čija su imena kasnije postala temelj jedne od najvećih svjetskih religijskih tradicija.
Kamenje koje vraća izgubljeni krajolik
Možda je upravo to najveća vrijednost ovog otkrića.
Ne pruža senzacionalan “dokaz” nekog događaja opisanog u Evanđeljima. Ne može pokazati gdje je točno Isus stajao niti kojim je čamcem plovio.
Ali može pokazati svijet u kojem se sve to događalo.
Može pokazati kako je izgledala luka. Gdje su pristajali čamci. Kako su ribari ulazili u zaštićeni prostor. Kako je bio organiziran promet uz obalu. I koliko je Galilejsko jezero bilo važno za svakodnevni život stanovnika Kafarnauma.
Danas, kada je voda dovoljno niska da otkrije drevne kamene strukture, taj se izgubljeni krajolik ponovno pojavljuje pred našim očima.
Prije gotovo dvije tisuće godina ovdje su pristajali čamci.
Danas se na istom mjestu ponovno vide njihova kamena pristaništa.
A između ta dva trenutka između svijeta antičke Galileje i današnjeg vremena, ostalo je kamenje koje još uvijek priča priču o gradu, ribarima i vremenu u kojem je na obalama Galilejskog jezera djelovao Isus.
