U društvu koje gotovo opsesivno slavi mladost, potraga za načinom kako usporiti starenje više nije rezervirana samo za kozmetičku industriju.
Od skupih tretmana i dodataka prehrani do sofisticiranih znanstvenih istraživanja, stručnjaci sve intenzivnije pokušavaju odgovoriti na pitanje možemo li neke posljedice starenja jednog dana usporiti, spriječiti ili ih čak djelomično vratiti u „mlađe“ stanje.
Starenje se, naime, s vremenom počinje jasno primjećivati, od sijede kose i bora do sve češćih trenutaka zaboravljanja i problema s pamćenjem. Upravo su takve, svima poznate promjene desetljećima poticale jedno veliko znanstveno pitanje: možemo li doista usporiti proces starenja, spriječiti neke njegove posljedice ili čak vratiti organizam u nešto mlađe stanje?
Jedno novo istraživanje sada je pažnju usmjerilo prema prilično neobičnom izvoru, morskom organizmu koji se u dijelovima Azije smatra delikatesom. Riječ je o plaštenjacima, odnosno morskim organizmima poznatima kao morske štrcaljke (Ascidiacea).
Spoj koji se u njima nalazi, nazvan plazmalogen, kod ostarjelih je miševa povezan s boljim učenjem i pamćenjem, većim brojem veza među moždanim stanicama, smanjenjem upale u mozgu, ali i jednom prilično neočekivanom promjenom, ponovnim rastom gušće i tamnije dlake.
Spoj koji prirodno postoji u našem tijelu
Plazmalogeni pripadaju skupini lipida, odnosno masnih molekula koje imaju važnu ulogu u staničnim membranama. Prirodno se nalaze u ljudskom organizmu, osobito u mozgu, srcu i stanicama imunološkog sustava.
Problem je što njihova količina s godinama opada. Snižene razine plazmalogena uočene su i kod nekih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.
Znanstvenici su zato željeli provjeriti što bi se dogodilo kada bi se razina tih molekula kod starijih organizama povećala.
Prema istraživanju koje prenosi ScienceDaily, znanstvenici sa sveučilišta Xi’an Jiaotong-Liverpool, Stanford, Shanghai Jiao Tong i Kineske akademije znanosti hranili su ostarjele miševe dodacima koji sadrže plazmalogene. Rezultati su bili zanimljivi: životinje su pokazale poboljšanja u učenju, a u njihovu su mozgu pronađene kvalitetnije i brojnije sinaptičke veze.
Stariji miševi ponovno su bolje učili
Kako bi provjerili sposobnost učenja i pamćenja, istraživači su koristili takozvani Morrisov vodeni labirint. Riječ je o standardnom eksperimentu u kojem životinja mora pronaći skrivenu platformu u bazenu.
Nakon pet dana treninga miševi koji su dobivali plazmalogene brže su pronalazili platformu od svojih vršnjaka koji nisu dobivali dodatak. Njihove sposobnosti bile su bliže onima mlađih životinja.
Znanstvenike nije zanimalo samo ponašanje životinja. Nakon testiranja analizirali su i njihov mozak.
Pokazalo se da su tretirani miševi imali više sinapsi, sitnih veza preko kojih živčane stanice međusobno komuniciraju. Upravo su te veze ključne za procese poput učenja, pamćenja i stvaranja novih informacija.
Manje upale, više veza u mozgu
Još jedan važan rezultat odnosio se na upalu u mozgu.
Kod miševa koji su primali plazmalogene zabilježena je znatno manja razina upalnih procesa. To je važno jer kronična i pretjerana upala može s vremenom oštetiti živčane stanice i poremetiti komunikaciju među njima.
Znanstvenici, kako prenosi ScienceDaily, smatraju da bi upravo kombinacija boljeg očuvanja sinapsi i smanjenja upale mogla objasniti zašto su tretirani miševi bolje prolazili testove učenja i pamćenja.
Jedna od mogućnosti jest i da plazmalogeni potiču procese neuroregeneracije, odnosno stvaranja i obnavljanja živčanih stanica i njihovih međusobnih veza.
A onda se dogodilo nešto sasvim neočekivano
Mozak, međutim, nije bio jedino mjesto na kojem su istraživači primijetili razliku.
Ostarjeli miševi koji su dobivali plazmalogene počeli su dobivati gušću i tamniju dlaku. Istraživači su opisali pojavu nove crne dlake koja je bila deblja i sjajnija od dlake kod životinja koje nisu primale dodatak.
Upravo je taj rezultat posebno zanimljiv u kontekstu sve veće znanstvene potrage za načinima usporavanja ili poništavanja pojedinih znakova starenja.
Ipak, ovdje treba povući vrlo jasnu granicu: ono što se dogodilo miševima ne znači da će se ista stvar dogoditi ljudima.
Ključ bi mogao biti i u crijevima
Istraživači imaju nekoliko teorija o tome kako bi plazmalogeni mogli djelovati.
Jedna se odnosi na samu strukturu sinapsi i staničnih membrana, dok druga uključuje crijevni mikrobiom.
Poznato je da postoji dvosmjerna komunikacija između crijeva i mozga, često nazvana os crijevo – mozak. Mikroorganizmi koji žive u našim crijevima mogu utjecati na imunološke procese, metabolizam i različite funkcije povezane s mozgom.
Znanstvenici zato pretpostavljaju da bi dio učinka plazmalogena mogao dolaziti upravo preko promjena u crijevnom mikrobiomu.
No to je za sada samo jedna od mogućih interpretacija i potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo što se točno događa u organizmu.
Znači li to da smo pronašli „lijek“ protiv starenja?
Rezultati su intrigantni, ali istraživanje je provedeno na miševima. Činjenica da je određeni spoj poboljšao neke pokazatelje starenja kod laboratorijskih životinja ne znači da će imati isti učinak kod ljudi.
Još treba utvrditi može li se sličan učinak postići kod ljudi, koja bi doza bila učinkovita, koliko bi dugo trebalo uzimati takve pripravke i, što je najvažnije, jesu li dugoročno sigurni.
Istraživanje stoga nije dokaz da će konzumacija morskih štrcaljki ili uzimanje dodataka s plazmalogenima ljudima vratiti mladost.
Ali otvara zanimljivo pitanje: može li se dio procesa starenja jednog dana doista usporiti ili čak djelomično preokrenuti?
Upravo zato znanstvenici plazmalogene vide kao potencijalno zanimljiv smjer za daljnja istraživanja starenja mozga i neurodegenerativnih bolesti.
*Ascidiacea je znanstveni naziv za skupinu morskih životinja koje se na hrvatskom najčešće nazivaju plaštenjaci, a u svakodnevnom govoru poznate su i kao morske štrcaljke (sea squirts). Izgledaju prilično neobično, neke su pričvršćene za stijene, podvodne konstrukcije ili morsko dno i imaju vrećasto tijelo. Hrane se tako da filtriraju morsku vodu, iz koje izdvajaju sitne čestice hrane.
