Visoki krvni tlak jedan je od najčešćih zdravstvenih problema, a mnogi ga imaju i ne znaju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istraživanje EH-UH pokazalo je da je hipertenziju imalo oko 37 posto odraslih u Hrvatskoj, odnosno otprilike svaki treći odrasli stanovnik.
Novo istraživanje sada donosi zanimljivu poruku: osim prehrane, kretanja i lijekova, važnu ulogu mogla bi imati i naša svakodnevna briga o mentalnom zdravlju.
Nije sve u tlakomjeru: važan je i način na koji živimo
Kada govorimo o visokom krvnom tlaku, najčešće razmišljamo o soli, tjelesnoj aktivnosti, kilogramima ili lijekovima. No znanstvenici sve više proučavaju i ono što se događa u našoj glavi, odnosno kako stres, raspoloženje i psihološko blagostanje mogu utjecati na zdravlje srca i krvnih žila.
U novoj analizi istraživači sa Sveučilišta Illinois u Urbana-Champaignu pregledali su rezultate 18 randomiziranih kontroliranih istraživanja koja su proučavala različite pristupe poput mindfulnessa, zahvalnosti, optimizma i drugih oblika pozitivne psihologije.
Rezultati su prilično zanimljivi: takvi programi bili su povezani s poboljšanjem krvnog tlaka, upalnih pokazatelja i drugih čimbenika koji utječu na zdravlje srca.
Kako prenosi ScienceDaily, posebno su zanimljivi rezultati kod osoba koje su već imale povećan kardiovaskularni rizik. U nekim istraživanjima programi temeljeni na mindfulnessu tijekom osam tjedana doveli su do smanjenja sistoličkog krvnog tlaka i upalnih pokazatelja.
Što su ljudi zapravo radili?
Ne govorimo o satima meditacije svaki dan niti o nekoj kompliciranoj terapiji.
Programi su se razlikovali, ali mnogi su uključivali kratke svakodnevne aktivnosti uz redovite tjedne susrete ili provjere. Neki su koristili vođenje dnevnika zahvalnosti, drugi mindfulness vježbe, digitalne alate, telefonske razgovore ili grupne susrete.
Ideja je bila jednostavna: redovito odvojiti vrijeme za aktivnosti koje mogu pomoći čovjeku da bolje upravlja stresom, razvije pozitivnije obrasce razmišljanja i lakše usvoji zdrave navike.
A upravo se tu krije jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja.
Osam tjedana, svaki dan po malo
Istraživači su zaključili da su se najbolji rezultati najčešće pojavljivali kada su sudionici svakodnevno prakticirali određene tehnike, uz tjedno praćenje, tijekom otprilike osam do 12 tjedana.
Dakle, nije izgledno da će jedna meditacija ili jedan miran vikend napraviti čudo. Puno je važnija kao i kod mnogih drugih zdravstvenih navika dosljednost.
Jedan od programa koji je pokazao posebno zanimljive rezultate kombinirao je tjedne sesije s kratkim svakodnevnim zadacima. Sudionike se poticalo na više kretanja, zdraviju prehranu i redovito uzimanje propisane terapije.
Može li pozitivan stav stvarno pomoći srcu?
Ovdje ipak treba biti oprezan. Naime, rezultati ovog istraživanja ne znače da će pozitivno razmišljanje samo po sebi izliječiti hipertenziju niti da lijekovi više nisu potrebni. Visoki krvni tlak može ozbiljno povećati rizik od bolesti srca, moždanog udara i oštećenja drugih organa, a često nema nikakve jasne simptome.
Rezultati sugeriraju nešto drugo,a to je da bi briga o psihološkom zdravlju mogla bi biti koristan dodatak već poznatim načinima kontrole krvnog tlaka.
Drugim riječima, zdravlje srca možda nije samo pitanje onoga što jedemo i koliko hodamo. Važno bi moglo biti i kako se nosimo sa svakodnevnim pritiskom.
Jedan program snizio tlak za 7,6 bodova
Među rezultatima se posebno ističe 12-tjedni digitalni program temeljen na duhovnosti, u kojem je sistolički tlak mjeren standardnom manšetom pao za 7,6 mmHg.
To nije mala razlika, ali važno je naglasiti da se radilo o jednom konkretnom programu i skupini ispitanika rezultat se ne može automatski preslikati na svakoga.
Istraživači zato ne govore o jednoj čarobnoj tehnici koja djeluje za sve, već o mogućem novom alatu koji bi se mogao uključiti u širu brigu o kardiovaskularnom zdravlju.
Najvažnije je ono što radimo svaki dan
Zanimljivo je i da su neki programi, osim krvnog tlaka, utjecali na ponašanje sudionika.
Ljudi su se više kretali, neke su intervencije poboljšale prehrambene navike, a pojedini programi utjecali su i na redovitije uzimanje lijekova.
Kako prenosi ScienceDaily, autori smatraju da su upravo svakodnevna praksa i redovito tjedno poticanje bili najdosljednije povezani s poboljšanjem krvnog tlaka, upalnih pokazatelja i funkcije krvnih žila tijekom razdoblja od osam do 12 tjedana.
Možda je vrijeme da na zdravlje gledamo malo šire
Visoki krvni tlak nije problem koji treba ignorirati, posebno zato što može dugo prolaziti bez ikakvih simptoma. Zato su redovito mjerenje tlaka, zdrava prehrana, kretanje, održavanje primjerene tjelesne težine i pridržavanje terapije i dalje temelj prevencije i liječenja.
No novo istraživanje daje zanimljiv dodatak toj priči.
Nekoliko minuta dnevno posvećenih smirivanju, zahvalnosti, mindfulnessu ili drugim tehnikama psihološkog blagostanja možda nije zamjena za medicinsku terapiju ali bi moglo postati još jedan mali alat u borbi za zdravije srce.
A upravo kod krvnog tlaka, koji se često razvija tiho i bez upozorenja, takve male svakodnevne navike dugoročno mogu biti itekako važne.
