Stiže sezona berbe grožđa, a osim za vino, sočne bobice mogu se iskoristiti za brojne slatke i slane recepte te domaću zimnicu. Hrvatska ima dugu vinogradarsku tradiciju, a evo u kojim se krajevima uzgaja najviše grožđa i zašto ga vrijedi uvrstiti na jelovnik.
Vinogradi diljem Hrvatske uskoro će biti puni berača, a početak rujna tradicionalno označava razdoblje kada grožđe ulazi u svoju najvažniju fazu a to je berba. Ove godine berba je u pojedinim krajevima zbog visokih temperatura i sušnih uvjeta počela i ranije nego što je uobičajeno.
Grožđe je jedno od najpoznatijih plodova kasnog ljeta, a Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju njegova uzgoja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine proizvedeno 121.499 tona grožđa, dok su vinogradi zauzimali oko 19.100 hektara.
No, kada se kaže grožđe, ne treba odmah pomisliti samo na vino. Svježe bobice mogu biti odličan dodatak svakodnevnoj prehrani, a od njih možemo napraviti i ukusnu zimnicu.
Koji hrvatski krajevi imaju najviše vinograda?
Vinova loza uzgaja se u gotovo svim dijelovima Hrvatske, ali posebno se ističu četiri velika vinogradarska područja: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Istra i Kvarner te Dalmacija.
Posebno važnu ulogu u hrvatskom vinogradarstvu ima kontinentalna Hrvatska. Među županijama se proizvodnjom ističe Osječko-baranjska županija, a slijede je druge slavonske županije.
U različitim dijelovima zemlje uzgajaju se i različite sorte. Graševina je najzastupljenija sorta vinove loze u Hrvatskoj, dok su među poznatim domaćim sortama i Malvazija istarska te Plavac mali crni.
Upravo su raznolikost klimatskih uvjeta i veliki broj autohtonih sorti jedan od razloga zbog kojih Hrvatska ima vrlo raznoliku vinogradarsku tradiciju, od slavonskih ravnica do istarskih brežuljaka i dalmatinskih kamenitih padina.
Zašto je grožđe zdravo?
Osim što je ukusno i osvježavajuće, grožđe je zanimljivo i zbog svojeg nutritivnog sastava. Bobice sadrže velik udio vode, prirodne šećere, vlakna, vitamine i minerale, ali i različite biljne spojeve.
Posebno se ističu polifenoli i flavonoidi, kojih ima osobito u kožici grožđa. Tamnije sorte sadrže i resveratrol, spoj koji je predmet brojnih istraživanja zbog mogućeg djelovanja na zdravlje srca i krvnih žila.
Naravno, grožđe nije lijek i njegove zdravstvene prednosti treba promatrati u kontekstu cjelokupne prehrane. Budući da sadrži prirodne šećere, najbolje ga je jesti u umjerenim količinama i kao dio raznolike prehrane.
Ne mora sve završiti u vinu: evo kako iskoristiti grožđe
Ako imate vlastiti vinograd ili jednostavno kupite veću količinu grožđa na tržnici, nema razloga da sve završi u preši.
Od grožđa možete napraviti pekmez, sok, umak, desert, ali ga možete dodati i salatama ili poslužiti uz sir i orašaste plodove.
Evo nekoliko jednostavnih ideja.
RECEPT: Domaći pekmez od grožđa
Sastojci:
2 kg zrelog grožđa
500–700 g šećera
sok jednog limuna
vanilin šećer po želji
Priprema:
Grožđe operite i očistite od peteljki pa ga stavite u veći lonac. Kuhajte na laganoj vatri dok bobice potpuno ne omekšaju.
Smjesu možete propasirati kako biste uklonili kožice i koštice. Dodajte šećer i limunov sok te nastavite kuhati uz povremeno miješanje dok se pekmez ne zgusne.
Vrući pekmez ulijte u čiste i sterilizirane staklenke te ih odmah zatvorite.
Savjet: Količinu šećera prilagodite slatkoći grožđa.
RECEPT: Slatko-kiseli umak od grožđa
Grožđe nije samo za slatka jela. Od njega se može napraviti odličan umak koji će se posebno dobro slagati s mesom i sirevima.
Sastojci:
500 g crnog ili crvenog grožđa
1 manji crveni luk
2 žlice balzamičnog octa
1 žlica meda
malo soli i papra
1 žlica maslinova ulja
Priprema:
Na maslinovu ulju kratko popržite nasjeckani luk. Dodajte prepolovljene bobice grožđa, balzamični ocat i med.
Kuhajte desetak minuta, odnosno dok grožđe ne omekša, a umak se lagano ne zgusne.
Poslužite uz pečeno meso, tvrde sireve ili ga iskoristite kao zanimljiv dodatak sendvičima.
RECEPT: Jesenska salata s grožđem, sirom i orasima
Ako želite brz i lagan obrok, kombinacija grožđa, sira i orašastih plodova odličan je izbor.
Sastojci:
300 g grožđa
šaka oraha
100–150 g feta sira
rikula ili zelena salata
maslinovo ulje
malo limunova soka
sol i papar
Priprema:
Grožđe prerežite na polovice i pomiješajte s opranom salatom, nasjeckanim orasima i komadićima sira.
Začinite maslinovim uljem i limunovim sokom te po potrebi dodajte malo soli i papra.
Slatko grožđe, slani sir i hrskavi orasi daju ovoj salati odličan kontrast okusa.
RECEPT: Pečeno grožđe za doručak ili desert
Ako nikada niste probali pečeno grožđe, možda je upravo sezona berbe pravo vrijeme za eksperiment.
Bobice stavite u posudu za pečenje, dodajte nekoliko kapi maslinova ulja i, za slatku varijantu, malo cimeta.
Pecite oko 15 do 20 minuta na 200 °C, odnosno dok bobice ne omekšaju i lagano se ne karameliziraju.
Poslužite ih uz grčki jogurt, zobene pahuljice, svježi sir ili palačinke.
Za slanu verziju izostavite cimet i dodajte malo ružmarina.
RECEPT: Domaći sok od grožđa za hladnije dane
Veliku količinu grožđa možete pretvoriti i u domaći sok koji će vas okusom podsjećati na kasno ljeto i tijekom zime.
Grožđe operite, odvojite bobice od peteljki i stavite ih u veliki lonac s manjom količinom vode.
Kuhajte dok bobice ne popucaju, a zatim smjesu procijedite kroz gusto cjedilo ili gazu. Dobiveni sok ponovno zagrijte, a prema ukusu možete dodati malo šećera.
Vrući sok ulijte u prethodno sterilizirane boce i dobro zatvorite.
Od grožđa možemo napraviti puno više od vina
Hrvatska vinogradarska tradicija puno je šira od proizvodnje vina. U Hrvatskoj je priznat velik broj kultivara vinove loze, uključujući brojne autohtone sorte koje su dio kulturne i gastronomske baštine pojedinih krajeva.
Zato ovogodišnju berbu ne treba promatrati samo kao početak proizvodnje vina. Dio grožđa možemo pojesti svježeg, dio pretvoriti u pekmez ili sok, a bobice iskoristiti i u svakodnevnom kuhanju.
A kada na tržnici ugledate košaru punu domaćeg grožđa, možda je pravi trenutak da umjesto vina isprobate neki novi recept.
