Afera s desecima tisuća tona nezakonito odloženog otpada u Gospiću više nije samo ekološki i kaznenopravni problem. Ona se pretvara u ozbiljan politički udar na Andreja Plenkovića i njegovu Vladu. Nakon novih tvrdnji o odnosu premijera i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, novih detalja o Ernestu Petryju i Andriji Mikuliću te pitanja što su državne institucije znale, sve je teže slučaj prikazivati kao problem nekoliko pojedinaca.
Ono što je počelo kao priča o ilegalnom odlaganju golemih količina otpada u Gospiću danas prerasta u pitanje odgovornosti čitavog sustava.
Jer ako su se u Lici godinama dovozile tisuće tona otpada, ako su građani još od 2022. upozoravali institucije na sumnjiva događanja, ako su provedeni brojni inspekcijski nadzori, a otpad je ipak završio zakopan u tlu, onda se ne postavlja samo pitanje tko je otpad dovezao.
Postavlja se i mnogo neugodnije pitanje: Tko je sve to morao vidjeti, a nije reagirao?
Upravo zbog toga Andrej Plenković posljednjih se dana nalazi pod ozbiljnim političkim pritiskom.
Turudić: Ne primam instrukcije ni od koga
Novi moment u cijeloj priči donosi Nacional, koji je objavio da se glavni državni odvjetnik Ivan Turudić navodno vrlo oštro distancirao od Plenkovićeve interpretacije objave vještačenja Geotehničkog fakulteta.
Prema izvoru iz vrha DORH-a koji citira Nacional, Turudić je navodno poručio:”Ne primam instrukcije ni od koga.“
Prema istom izvoru, Turudić je tvrdio da je sam odlučio objaviti nalaz Geotehničkog fakulteta zbog javnog interesa. Nacional pritom njegovu izjavu stavlja u izravan kontekst Plenkovićeve ranije izjave da je prvi refleks Vlade bio objaviti izvješće Geotehničkog fakulteta zbog načela transparentnosti, kako je to u najavi novog broja prenio glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić.
Ako se ta verzija događaja potvrdi, riječ je o vrlo ozbiljnoj političkoj okolnosti. Jer nije nevažno tko je odlučio objaviti dokument koji govori o mogućem onečišćenju tla i podzemnih voda.
Još je važnije postoji li nesuglasje između premijerove i Turudićeve verzije događaja.
Nalaz vještaka puno je ozbiljniji od političke svađe
Dok se političari prepiru oko toga tko je što znao, sam nalaz vještačenja daje dovoljno razloga za ozbiljnu zabrinutost.
Prema objavljenim rezultatima vještačenja Geotehničkog fakulteta, na lokaciji u Bilajskoj ulici u Gospiću pronađene su velike količine otpada različitog sastava, kao i otpad s opasnim svojstvima.
Utvrđene su povišene koncentracije pojedinih štetnih tvari, među njima bakra, cinka, olova i antimona.
Vještačenje je utvrdilo kemijsko onečišćenje tla, a stručnjaci su identificirali moguće puteve širenja kontaminanata, procjeđivanjem u tlo, zrakom, preko vegetacije te kroz podzemne vode. Mjerljiv utjecaj zabilježen je i izvan neposrednog prostora odlagališta.
USKOK je pritom objavio da se istraga vodi protiv više osoba zbog sumnje na kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva u sastavu zločinačkog udruženja.
Drugim riječima, više nije riječ samo o političkoj interpretaciji. Postoji službeno vještačenje koje govori o stvarnom onečišćenju okoliša.
37.000 tona otpada i pitanje koje nitko ne može izbjeći
Posebno je snažno pitanje koje je u javnost iznio bivši gospićki gradonačelnik Karlo Starčević.
Govoreći o količini od 37.000 do 40.000 tona otpada, Starčević je slikovito procijenio da bi to predstavljalo oko 75 do 80 kilometara kolone teretnjaka.
“I da to baš nitko nije vidio kad je to dolazilo u Gospić“, pitao je.
To je zapravo jedno od središnjih pitanja cijele afere.
Jer ako se tijekom godina na određenu lokaciju dovozila takva količina materijala, teško je politički zadovoljiti javnost odgovorom da nitko ništa nije znao.
Građanska inicijativa Gospić je naš dom tvrdi da je institucije o sumnjivim radnjama upozoravala još od 2022. godine.
A prema rekonstrukciji Dnevnika Nove TV, građani su čak snimali mehanizaciju koja je dovozila i zatrpavala otpad, dok je Državni inspektorat provodio nadzore.
Mikulić ponovno u središtu političke odgovornosti
U toj priči ponovno se pojavljuje Andrija Mikulić, bivši čelnik Državnog inspektorata.
Jutarnji list u današnjem broju objavljuje nove detalje o njegovoj ulozi i odnosima unutar političke strukture koja je nadzirala sustav.
Posebno je odjeknula informacija da je Ernest Petry, prema pisanju Jutarnjeg, u razgovoru s Plenkovićem odbacio odgovornost za Mikulićevo imenovanje riječima: “Nisam ja postavio Mikulića.”
Također, poznate scene tulumarenja s crnkom u klinču odvile su se baš kad je Petry trebao biti na HDZ-ovom sastanku, a nije bio, očito.
Ta Petryjeva rečenica možda je kratka, ali politički govori mnogo.
Jer u trenutku kada se traži odgovor na pitanje tko je kontrolirao sustav, odgovornost se počinje prebacivati s jedne razine vlasti na drugu. Vlada je odgovorna za sustav državne uprave i političko imenovanje ljudi na ključne funkcije.
Zato se teško može očekivati da će afera završiti ostavkom jednog službenika ili kaznenim postupkom protiv nekoliko osumnjičenika.
Petry pod dodatnim pritiskom
Položaj HDZ-ova ličko-senjskog župana Ernesta Petryja dodatno je zakompliciran nakon što su u javnost dospjele fotografije i snimke njegova noćnog izlaska u Gospiću, uoči saborske rasprave o aferi. No politički važniji od samog izlaska jest kontekst u kojem se dogodio.
Jutarnji danas piše da je Plenković uoči izvanredne sjednice sazvao Predsjedništvo HDZ-a kako bi se dogovorila strategija i glavne poruke stranke, dok Petry, prema informacijama tog lista, nije došao na sastanak.
Time je afera dobila i novu dimenziju, više nije samo pitanje otpada, nego stanja unutar HDZ-a.
Ako premijer u trenutku jedne od najtežih ekoloških i političkih afera u svojoj Vladi pokušava uskladiti stavove stranke, a jedan od ključnih lokalnih HDZ-ovih ljudi pritom šalje potpuno drukčiju poruku, jasno je zašto se u vrhu stranke pojavila nervoza.
I nije problem samo u Gospiću
Posebno je zanimljiv dio priče koji slučaj Gospić stavlja u širi kontekst nezakonitog postupanja s otpadom u Hrvatskoj.
USKOK je još ranije proširio istragu na slučajeve u Senju, Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Prema objavljenim informacijama, sumnja se da je organizirana skupina na različitim lokacijama nezakonito odlagala i zakopavala otpad te koristila lažnu dokumentaciju kako bi prikrila njegovo stvarno kretanje.
Ozbiljan je slučaj Senja, gdje se prema USKOK-ovim navodima radi o najmanje 2.640 tona mljevenog plastičnog i drugog otpada sa štetnim i opasnim tvarima, što samo potkrepljuje ono što se zna, da Gospić nije izolirani incident.
Hrvatska danas ranije je podsjetila je i na podatke Europola o ilegalnom odlaganju oko 35.000 tona opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatskoj. Pitanje nije tko je kriv za Gospić, nego kako je moguće da je takav sustav godinama. funkcionirao?”
Plenković više ne može problem svesti na lokalnu razinu
Premijer je 11. kolovoza govorio o situaciji u Gospiću i naveo da je na području PKK Velebit zakopano oko 32.000 tona otpada, dok se oko 5.000 tona nalazi na površini. Govorio je i o postupku zbrinjavanja površinskog otpada. No politički problem za njegovu Vladu sada je mnogo širi.
Jer ako su građani upozoravali institucije, ako su inspekcije izlazile na teren, ako su postojale informacije o količinama otpada, ako su se istodobno odvijali transporti i skladištenje, a danas imamo vještačenje koje govori o onečišćenju okoliša, onda se više ne može govoriti samo o propustu na terenu. Netko je zakazao u sustavu.
Najneugodnije pitanje tek dolazi
Za Plenkovića je zato ovo potencijalno jedna od neugodnijih afera posljednjih godina, problem je politički.
Premijer mora odgovoriti kako je moguće da se u državi godinama stvarala situacija u kojoj se na više lokacija gomilaju tisuće tona otpada, dok nadležne institucije ne uspijevaju zaustaviti sustav. Mora objasniti i kada je Vlada saznala za stvarne razmjere problema.
A sada se pojavljuje i neugodno pitanje odnosa s glavnim državnim odvjetnikom.
Ako Turudić doista smatra potrebnim naglasiti da “ne prima instrukcije ni od koga”, tada to više nije samo priča o Gospiću, nego i odgovornosti cijele vertikale vlasti u Hrvatskoj.
