Ruski mediji u ponedjeljak su u prvi plan stavili energetski dogovor Moskve i Washingtona, moguće posljedice napada na zračnu luku u Rijadu te nastojanja Slovačke da zadrži pristup ruskim energentima. Analitičari pritom upozoravaju na političku važnost dogovora o dizelu, iako njegove količine, prema procjenama stručnjaka, neće bitno promijeniti stanje na globalnom tržištu, javlja Tass prenoseći tekstove iz ruskih medija. U njima nema spomena energetskom primirju u Ukrajini, samo se piše o pištanju ruskog dizela na tržište svijeta. Riječ je o milijunima tona.
Dogovor o isporuci ruskog dizelskog goriva Sjedinjenim Američkim Državama, moguće posljedice napada na saudijsku prijestolnicu i spor oko europske zabrane ruskih energenata dominirali su naslovnicama ruskih novina u ponedjeljak, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.
Prema pregledu ruskog tiska, posebnu pozornost privukao je nedavni telefonski razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon kojeg je Trump objavio da je dogovorena isporuka velikih količina ruskog dizela. Ruski komentatori taj potez tumače kao mogući zaokret u odnosima Moskve i Washingtona, ali i kao signal Ukrajini u trenutku nastavka rata.
Dogovor o dizelu: politički važniji od gospodarskog učinka?
Ruski diplomat Rodion Mirošnik izjavio je za Izvestiju da dogovor o dizelskom gorivu predstavlja prvi konkretan rezultat obnovljenih izravnih kontakata između Moskve i Washingtona.
Prema njegovu tumačenju, Rusija želi razvijati gospodarske odnose sa SAD-om neovisno o ratu u Ukrajini, a energetska suradnja mogla bi se proširiti i na druga područja.
Sličnu političku dimenziju ističu i drugi ruski analitičari. Konstantin Suhoverhov iz Ruskog vijeća za međunarodne poslove smatra da bi dogovor mogao predstavljati poruku Kijevu nakon Trumpovih poziva Ukrajini da prestane napadati ruske rafinerije i drugu energetsku infrastrukturu.
Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za sveobuhvatne europske i međunarodne studije pri Visokoj školi ekonomije u Moskvi, ocijenio je za Vedomosti da je riječ o značajnom pomaku u rusko-američkim odnosima, uz istodobno pogoršanje odnosa Washingtona i Kijeva.
Ipak, gospodarski učinak dogovora mogao bi biti ograničen. Sergej Tereškin, izvršni direktor tvrtke Open Oil Market, procjenjuje da globalna mjesečna potražnja za dizelom premašuje 58 milijuna metričkih tona, ne računajući pomorski promet.
Zbog toga ruske isporuke, unatoč mogućem kratkoročnom utjecaju na cijene, ne bi mogle nadoknaditi eventualni veliki globalni manjak goriva.
Saudijska Arabija pred teškom odlukom nakon napada na Rijad
List Vedomosti pozabavio se i mogućim odgovorom Saudijske Arabije nakon napada na Međunarodnu zračnu luku Kralj Khalid u Rijadu, za koji se sumnjiči jemenski pobunjenički pokret Ansar Allah, poznat kao Huti.
Prema informacijama navedenima u pregledu ruskih medija, napad se dogodio 11. listopada, a saudijske vlasti nakon njega obustavile su rad zračne luke na neodređeno vrijeme. U izvješću se navodi 12 poginulih i 309 ozlijeđenih civila. Huti, prema istom izvješću, nisu službeno preuzeli odgovornost.
Ruski stručnjaci smatraju da bi Saudijska Arabija mogla pojačati zračne napade na Jemen ili pokušati osigurati dodatnu vojnu potporu SAD-a. Međutim, upozoravaju da bi kopnena operacija protiv Hutija mogla prerasti u dugotrajan i skup sukob.
Ivan Bočarov iz Ruskog vijeća za međunarodne poslove ocijenio je da bi vojna pobjeda nad Hutima zahtijevala kontrolu nad neprijateljskim teritorijem i mogla dovesti do dugotrajnog gerilskog rata.
“Lakše je pregovarati s pokretom Ansar Allah nego ih poraziti. Jemen je iznimno podijeljena zemlja i teško ju je ujediniti vojnim putem”, rekao je Bočarov.
Stručnjaci također upozoravaju da napadi na ključnu prometnu infrastrukturu mogu ozbiljno naštetiti međunarodnom ugledu Saudijske Arabije kao sigurnog mjesta za poslovanje i ulaganja.
Slovačka traži mogućnost nastavka uvoza ruskog plina
Slovačka će od Europske komisije zatražiti prijelazno razdoblje za nastavak uvoza ruskog prirodnog plina, izvijestio je Izvestija, pozivajući se na izjavu potpredsjednika slovačkog Nacionalnog vijeća Tibora Gašpara.
Prema njegovim riječima, Bratislava namjerava iskoristiti pravna sredstva kako bi osporila europske mjere i zaštitila vlastitu energetsku sigurnost.
Slovačka je već podnijela tužbu Sudu Europske unije, a istodobno planira pregovarati s Europskom komisijom o mogućnosti produljenja opskrbe ruskim plinom.
Ruski analitičari smatraju da bi potpuni prekid uvoza mogao povećati troškove opskrbe energijom u Slovačkoj, zemlji bez izlaza na more koja je snažno povezana s postojećim energetskim pravcima. Spominju i Hrvatsku u to kontekstu, zbog LNG terminala na Krku.
Igor Juškov iz Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost upozorio je da bi rast cijena plina od 20 do 30 posto mogao stvoriti ozbiljne gospodarske poteškoće za Bratislavu. Prema njegovim riječima, zamjena ruskog plina ukapljenim prirodnim plinom iz drugih izvora mogla bi biti skuplja.
Europska unija, s druge strane, nastoji postupno smanjiti ovisnost o ruskim energentima. Slovački zahtjev tako ponovno otvara pitanje kako uskladiti zajedničku energetsku politiku EU-a s potrebama država članica koje su i dalje snažno oslonjene na rusku opskrbu.
Južna Koreja razmatra novu pomorsku rutu prema Europi
Ruski tisak piše i o mogućnosti da južnokorejski trgovački brodovi počnu redovito koristiti Sjeverni morski put, koji prolazi uz rusku arktičku obalu.
Južna Koreja organizirala je probno komercijalno putovanje kontejnerskog broda prema Europi. Prema izjavi južnokorejskog veleposlanika u Moskvi Lee Sok-baea za Izvestiju, konačna odluka o redovitim plovidbama ovisit će o analizi rezultata putovanja.
Sjeverni morski put kraći je od tradicionalne rute kroz Sueski kanal, što bi moglo smanjiti vrijeme prijevoza i potrošnju goriva. Dodatni poticaj za razmatranje alternativnih pravaca predstavljaju sigurnosni rizici na Bliskom istoku i napadi na brodove u području Crvenog mora.
Ipak, Južna Koreja morala bi računati na moguće političke pritiske SAD-a, kao i na velika ulaganja u brodove i infrastrukturu prilagođene plovidbi u arktičkim uvjetima.
Prosvjedi u Indiji u središtu pozornosti
U pregledu ruskog tiska navode se i prosvjedi u Indiji, na kojima su se, prema izvješćima, okupile oporbene stranke i novi omladinski pokret Cockroach Janta Party.
Prosvjedi su povezani s reformama izbornog sustava i sporovima oko popisa birača. Oporba tvrdi da su pojedini građani izgubili pravo glasa, dok vlasti navode da su s popisa uklanjane uglavnom preminule osobe.
Prema podacima iz izvješća, tijekom prosvjeda uhićeno je više od 5000 ljudi, a skupovi su utjecali i na promet u New Delhiju.
Ruski analitičari procjenjuju da prosvjedi zasad ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju vladi premijera Narendre Modija, ali bi mogli povećati politički pritisak na vlasti i dodatno otvoriti pitanja položaja mladih te povjerenja u izborni sustav.
U ruskom medijskom pregledu povezuju se energetska diplomacija, sigurnosna kriza na Bliskom istoku i nesuglasice unutar Europske unije oko ruskih energenata. Ne spominje se energetsko primirje u Ukrajini, kao što ga nije spomenuo ni komentirao Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Kremlj šuti o energetskom primirju: Peskov poručio da Rusija želi trajni mir a ne prekid vatre
