Posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku Mate Granić u emisiji HRT-a Studio 4 upozorio je da bi američki pritisak na Kijev zbog napada na ruske rafinerije mogao ići u korist Vladimiru Putinu. Trumpov dogovor o isporuci ruskog dizela usporedio je s politikom popuštanja agresoru uoči Drugog svjetskog rata.
Sjedinjene Američke Države navodno prijete obustavom isporuke oružja i obavještajnih podataka Ukrajini kako bi prisilile Kijev da zaustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu. O tome je, pozivajući se na europske dužnosnike, izvijestio Financial Times, navodeći da Washington lobira kod europskih prijestolnica i ukrajinskih vlasti kako bi zaustavio napade na ruske rafinerije nafte.
Pritisak se događa u trenutku kada visoke cijene dizela i drugih goriva, uz rat u Ukrajini i krizu na Bliskom istoku, stvaraju političke probleme američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i republikancima uoči izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata.
O tome je li dogovorom o isporuci ruskog dizela Trump praktično stao na stranu ruskog predsjednika Vladimira Putina u emisiji Studio 4 HRT-a govorio Mate Granić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku.
Granić povukao paralelu s politikom popuštanja Hitleru
Granić je aktualnu situaciju usporedio s događajima iz 1930-ih godina, kada su europske sile pokušavale spriječiti rat ustupcima nacističkoj Njemačkoj.
“Ovo podsjeća na 30-e godine prošlog stoljeća kada je britanski premijer Chamberlain potpisao sporazum s fašističkom Njemačkom i Italijom te kada se vratio u Britaniju mahao sa sporazumom, a nakon toga, nacistička Njemačka je napala Poljsku. I Rusija je potpisala sporazum s nacističkom Njemačkom”, rekao je Granić.
Riječ je o usporedbi kojom je želio upozoriti na opasnost postizanja sporazuma s Moskvom bez odgovarajućih jamstava da će Rusija odustati od svojih ratnih ciljeva.
Putin ne pregovara ozbiljno, nego želi kapitulaciju Ukrajine
Prema Granićevim riječima, ruski predsjednik ne traži kompromis koji bi omogućio ravnopravno i održivo okončanje rata, nego želi nametnuti uvjete koji bi ozbiljno ograničili ukrajinsku suverenost i obrambene sposobnosti.
Kao ključne ruske zahtjeve naveo je preuzimanje cijelog Donbasa, smanjenje vojnih kapaciteta Ukrajine, odustajanje od članstva u NATO-u te odbacivanje mogućnosti raspoređivanja mirovnih snaga iz država članica Saveza.
Takvi bi uvjeti, prema njegovu tumačenju, Ukrajinu ostavili u znatno nepovoljnijem sigurnosnom položaju i povećali rizik od buduće ruske agresije.
Granić je pritom kritizirao promjenjivost Trumpove politike prema ratu i pregovorima s Moskvom.
Ukrajinski napadi na rusku energetiku pokazali su se najučinkovitijima
Granić smatra da su ukrajinski napadi na ruske energetske kapacitete postali važno sredstvo pritiska na Kremlj jer ne pogađaju samo energetsku infrastrukturu nego mogu utjecati i na ruske prihode kojima se financira rat.
“Predsjednik Trump često mijenja pozicije, a ovo što je učinjeno u ovom trenutku je to da se Ukrajina uspješno brani od ruske agresije i da su se njezini napadi na ruske energetske potencijale pokazali najefikasnijim. Oni slabe, ne samo rusku energetiku, već i financijski je slabe i u ovom trenutku Trump govori, zaustavite to jer njemu radi međuizbora treba 300 tisuća tona dizela”, naglasio je Granić.
Time je sugerirao da bi unutarnjopolitički interesi SAD-a, osobito nastojanje da se ublaži pritisak visokih cijena goriva, mogli utjecati na američki pristup ratu u Ukrajini.
Trump je prethodno objavio da je s Putinom dogovorio isporuku više od 300.000 tona ruskog dizela, uz najavu dodatnih količina tijekom studenoga i nakon toga, što prelazi milijunske količine u tonama. Američki predsjednik predstavio je dogovor kao potez koji bi trebao pridonijeti snižavanju cijena goriva.
Hoće li energetski dogovor oslabiti položaj Kijeva?
Ako su navodi Financial Timesa točni, moguća prijetnja obustavom američke vojne i obavještajne pomoći dodatno bi zakomplicirala položaj Ukrajine. Američka potpora važna je za ukrajinske obrambene operacije, dok napadi na ruske rafinerije Kijevu omogućuju pritisak na rusku energetsku industriju i prihode.
Glavno je pitanje hoće li Washington inzistirati na uzajamnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu ili će od Ukrajine tražiti jednostrano odustajanje od takvih operacija.
U prvom slučaju energetsko primirje moglo bi postati dio šireg procesa smanjenja neprijateljstava. U drugom bi Ukrajina mogla izgubiti jedno od svojih sredstava pritiska na Moskvu, bez jamstva da će Rusija učiniti isto.
