Hrvatska se suočava s dosad nezabilježenim padom vodostaja najvećih rijeka, upozorio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Ističe da se gotovo svakodnevno ruše povijesni rekordi te da bi rijeka Orljava kod Požege u idućim danima mogla potpuno presušiti.
Gostujući u emisiji Novi dan na N1 televiziji, Đuroković je rekao kako je Dunav dosegnuo novi povijesni minimum od svega 144 centimetra, dok je Drava u Osijeku na minus 189 centimetara, tek tri centimetra iznad najniže ikad zabilježene razine.
“I danas se ruše rekordi. Jučer smo zabilježili jedan, a danas drugi povijesni minimum Dunava od 144 centimetra. Zabrinjava što se ne vide naznake oporavka ni Dunava ni drugih rijeka”, rekao je Đuroković.
Naglasio je da vodomjer u Osijeku postoji još od 1827. godine, što znači da gotovo dva stoljeća nije zabilježena ovako niska razina Drave.
Ribe ugrožene zbog visokih temperatura
Osim rekordno niskih vodostaja, problem predstavljaju i ekstremno visoke temperature vode. U pojedinim ribnjacima voda doseže i više od 30 stupnjeva, što ozbiljno ugrožava riblji fond.
“U ribnjacima se ribe ne mogu skloniti u dublje dijelove kao u rijekama, zbog čega su posljedice toplinskog vala još izraženije”, upozorio je prvi čovjek Hrvatskih voda.
Orljava bi mogla presušiti
Đuroković je istaknuo kako je opskrba pitkom vodom zasad stabilna, iako na pojedinim otocima i dijelovima kopna postoje poteškoće.
Posebno je upozorio na rijeku Orljavu.
“Orljava bi u idućih nekoliko dana mogla presušiti na području Požege. Da imamo akumulaciju iznad grada, mogli bismo ispuštati vodu i održavati biološki minimum”, rekao je.
Dodao je da Hrvatska mora graditi više akumulacija kako bi tijekom jeseni i zime zadržala dovoljno vode za razdoblja dugotrajnih suša.
Zbog niskog Dunava brodovi ne mogu do luke Osijek
Rekordno nizak vodostaj izaziva ozbiljne probleme i u riječnom prometu.
“Dunav je europska vodena magistrala, a trenutačno je zbog niskog vodostaja Dunava i Drave nemoguće doploviti do luke Osijek”, upozorio je Đuroković.
Dodao je kako se u sljedećih sedam dana ne očekuje značajnije poboljšanje te da bi za oporavak vodostaja bile potrebne obilne oborine u zemljama uzvodno od Hrvatske.
Polovica pitke vode izgubi se u sustavu
Na kraju je upozorio i na dugogodišnji problem gubitaka u vodoopskrbnoj mreži.
“Nije tajna da u vodoopskrbnom sustavu gubimo oko 50 posto vode. Vode imamo dovoljno, ali njome moramo puno bolje upravljati”, zaključio je Đuroković na N1.
Prema njegovim riječima, unatoč ekstremnoj suši i dugotrajnom toplinskom valu, sustav vodoopskrbe zasad funkcionira stabilno, no klimatske promjene pokazuju koliko će ulaganja u vodnu infrastrukturu u budućnosti biti važna.










