Unutrašnjost zvijezda je kipući nered. Turbulentno kretanje supervruće plazme uzrokuje kreiranje magnetskog polja koje se ciklično kreće između razdoblja niskog i visokog intenziteta – što rezultira Sunčevim pjegama i Sunčevim bakljama. No, znanstvenici nikada nisu znali što kontrolira duljinu tih ciklusa, koji traju oko 11 godina u našem Suncu.
Stoga je jedna ekipa astronoma upotrijebila podatke iz opservatorija Gaia kako bi simulirala unutrašnjost zvijezda koje nalikuju našem Suncu svojom masom i dobi. Konkretno, htjeli su odgovoriti na goruće pitanje: Zašto ostale zvijezde solarnoga tipa imaju tako divlje promjenjive solarne cikluse?
Na primjer, jedna takva zvijezda poznata kao Kappa Ceti, u konstelaciji Kit (lat. Cetus), ima cikluse koji traju 5,6 (zemaljskih) godina. Nakon što su pregledali više od 25 magnetskih ciklusa, istraživači su otkrili da je duljina ciklusa svake zvijezde povezana s brzinom rotacije i razinom svjetlosti, objavio je časopis Science.
Zvijezde s bržom, ali slabijom rotacijom imaju duže cikluse. Rezultati bi mogli pomoći znanstvenicima da bolje shvate solarna magnetska polja, i odgovoriti na pitanje koje već duže vrijeme muči znanstvenu zajednicu, a na koje je odgovor da, po ovim rezultatima, naše Sunce uopće nije – sunce!, piše znanost.com.
