Mrežasta stjenica platane (Corythucha ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964. godine, a u Zagrebu je pronađena 1970. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba.
Osim što se moramo konstantno boriti s komarcima, sad se borimo s prozirnim mušicama, odnosno hrastovim i plataninim stjenicama. Iako su biljojedi, ti insekti iz nepoznatog razloga napadaju ljude, a znanstvenici su otkrili kako se možemo obraniti od njih.
Naime, mrežasta stjenica platane i Hrastova mrežasta stjenica su bubice koje se mogu vidjeti posvuda u Zagrebu, a lijepe se doslovno na sve. Gotovo ih je nemoguće razlikovati ljudskim okom, piše Večernji list.
“Tijela svijetle boje s tamnim mrljama. Krila su ravna i protežu se iznad dužine trbuha. Vrh njihovih krila i grudnog koša su skulpturirani i čipkasti”, opisali su ih tako znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti.
Ove bube napadaju lišće listopadnog drveća. Znanstvenici savjetuju da se na proljeće obavezno provjere listovi listopadnog drveća, najmanje jednom u dva tjedna. Ono na što trebate pripaziti prilikom provjere jest promjena boje listova. Ako se pojave žute mrlje, to znači da se mušice hrane ovom biljkom, ali nisu fatalne za nju. One sišu biljne sokove isključivo na lišću platana te tako prouzročuju deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije.
“Ne mogu aktivno letjeti na veće udaljenosti nego lepršaju u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica pripada molestantima – insektima koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….)”, stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Znanstvenici objašnjavaju da ih možete samo ignorirati, ali u slučajevima da vam počinju smetati, postoji trik kojim možete reducirati njihov broj.
Preporučuje se korištenje mlaza vode kako bi se odstranile ove jedinke, a što se tiče pesticida, najbolje ih je izbjegavati. Oni, naime, uništavaju i dobre insekte poput pčela, koji napadaju same stjenice.
Rumunjska znanstvenica Roxana Ciceoi napravila je istraživanje u kojem je jedan od zaključaka da su ove stjenice najaktivnije po vrućini.
“Mrežasta stjenica platane (Corythucha ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964. godine, a u Zagrebu je pronađena 1970. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako preskočila područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe”, stoji na stranicama Ministarstva.
Dakle, stjenice platane prisutne su na području Zagreba već dugi niz godina i u međuvremenu su se javljale, nekad u većem, nekad u manjem broju. Hrastove stjenice pojavile su se 2013. godine, na istoku zemlje, no jako se brzo šire i u Zagrebu su se pojavile još prije dvije godine, tvrdi dr. sc. Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu, koji se bavi šumarskom entomologijom za Večernji. Ljudi koji borave u prirodi, u blizini drveća na kojem obitavaju, mogu ih prenijeti u kosi ili na odjeći, a kad dođu u dodir s kožom mogu biti dosadne.
“Čini se kao da grickaju, a one zapravo sisajući kožu isprobavaju jesu li na listu platane ili hrasta”, pojašnjava dr. Pernek.
Bubice koje se uvjere da nisu na listu prestat će grickati, no kako ih obično ima puno, dojam da nas nešto stalno gricka može sporo prolaziti. No, u oba slučaja nema opasnosti za ljude, odnosno ne prenose nikakve bolesti i njihovo grickanje za čovjeka ne može biti štetno.
“Sve ovisi o tome koliko je netko osjetljiv, rekao bih. Na primjer, ja sam često u šumi, pa ni ne osjećam njihov ugriz i ne čini mi se da su toliko napasne, no možda je to i zato što sam stekao imunitet”, dodaje.
Osim mlazom vode, bubica se, kako kaže dr. Pernek, lako možemo riješiti pranjem kose i odjeće u kojoj smo boravili u prirodi, ili tako da odjeću dobro istresemo, i ne preporučuju se nikakvi sprejevi ili kemikalije.
“Doista nema potrebe za tim, jer nije riječ o opasnim nametnicima”, zaključuje.
