Sukob u vodstvu Generalskog zbora: Slijedi li izbacivanje Ljube Ćesića Rojsa?
U vodstvu Hrvatskog generalskog zbora izbila je velika svađa između predsjednika Zbora Marinka Krešića i njegovog zamjenika Ljube Ćesića Rojsa.
Povod za najnoviji sukob čelnih ljudi HGZ-a bilo je otvoreno pismo 12 generala (kojeg je potpisao i Ćesić) koji su napali Krešića zbog toga što se s nekoliko suradnika iz HGZ-a uoči Dana državnosti u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu susreo s izaslanstvom Udruženja generala BiH.
– Zašto su se predstavnici Hrvatskog generalskog zbora našli s predstavnicima Udruženja generala BiH, ne pitajući se je li netko od njih odgovoran za ratne zločine nad Hrvatima? – poručili su potpisnici pisma (Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac, Željko Šiljeg, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Galić, Ante Jelavić, Ilija Nakić, Mario Bradara i Žarko Keža).
Potpisnike je posebno zasmetalo to što su se predsjednik Marinko Krešić, potpredsjenik Mladen Kruljac i član upravnog odbora Zbora Frane Tomičić susreli s izaslanstvom u kojem je bio i general Armije BiH Džemal Merdan. Merdanu su, kažu potpisnici pisma, Krešić, Kruljac i Tomičić trebali postaviti pitanja o njegovom sudjelovanju u agresiji JNA na Hrvatsku i odgovornosti za zločine na Hrvatima u BiH koju, kako tvrde, snosi kao zamjenik zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH.
Sukob u vodstvu HGZ-a eskalirao je jučer kada je Ljubo Ćesić Rojs javno zatražio da Marinko Krešić podnese ostavku.
– Žao mi je mog kuma, ne znam kako je nasjeo na ovu operaciju. Po Mostaru se širi priča da su poslani odozgo. Od koga? Jamčim da njega (Marinka Krešića) i ostalu trojicu generala nisu poslali ni predsjednik Republike ni predsjednik Vlade. Razgovarao sam s njima, oni se ograđuju od toga. Možda je onaj bradati, ne znam kako ga više zovu, za mene veleizdajnik, bivši predsjednik Stjepan Mesić. On je bio u Sarajevu, on tu možda ima svoje prste. To što su napravili je sramotan čin. Svatko tko radi, taj i griješi. Moraju se ograditi se od toga, priznati da su prevareni – rekao je Ćesić na N1 televiziji.
Kaže kako će se na nadležnim tijelima Hrvatskog generalskog zbora raspravljati o tome hoće li Marinko Krešić ostati na čelu Zbora.
– Skupština je odabrala predsjednika, odabrala je mene, odabrala je i 11 članova Upravnog odbora. Pokrenut ćemo sazivanje izvanredne Skupštine Zbora, a za mojeg kuma bi najbolje bilo da podnese ostavku. Da sam na njegovom mjestu ja bih podnio ostavku i sazvao Skupštinu, pa ako ga opet izaberu onda ima legitimitet. Ovo je po meni veleizdaja – poručio je Ljubo Ćesić.
Nekoliko sati kasnije na internetskim stranicama HGZ-a osvanula je “Važna vijest” u kojoj stoji: “U povodu aktualnih zbivanja vezano za pismo dvanaestorice generala, od kojih pet bivših i sedam aktualnih članova HGZ-a, izvješćujemo javnost kako će biti sazvana izvanredna sjednica Upravnog odbora HGZ-a na kojoj će se razmotriti novonastala situacija sa svim implikacijama koje iz nje proizlaze”.
Da li to znači da će se zatražiti kazna, ili čak i izbacivanje iz Zbora, za zamjenika predsjednika HGZ-a Ljubu Ćesića Rojsa i ostalih potpisnika pisma danas nismo uspjeli doznali, jer čelnik HGZ-a Marinko Krešić jutros nije želio komentirati ni otvoreno pismo ni jučerašnji javni istup Ljube Ćesića.
Podsjetimo, generali su u otvorenom pismu prozvali delegaciju iz BiH zbog toga što u njihovim redovima nije bilo niti jednoga Hrvata ili Srbina pošto je BiH država triju konstitutivnih naroda, pa se onda, ističu, mogu zvati samo bošnjačkom udrugom. Po mišljenju potpisnika pisma trebalo im je postaviti pitanja: “Tko je s muslimanske strane počinio monstruozne zločine nad Hrvatima diljem BiH i tko je naredio i počinio zločine u Bugojnu, Stipića Livadi, Križančevu selu, Grabovici, Trusini, Bikosi, Uzdolu, Miletićima, Dusini i drugim mjestima?”
Potpisnici pisma dostavljenog Jutarnjem posebno osporavaju prisustvo generala Džemala Merdana. Njemu su se, pišu, trebala postaviti pitanja: “Je li točno da je kao oficir JNA sudjelovao u agresiji na Hrvatsku? Je li točno da je kao zamjenik zapovjednika trećega korpusa osam mjeseci držao u okruženju Lašvansku dolinu? Je li točno da je 22. prosinca 1993. izdao naredbu ‘Krvavi Badnjak‘?”, piše Jutarnji.hr.
