Vrijeme curi i sve je manje nade da će komplicirani proces zamjene nacionalne valute eurom u Hrvatskoj proteći u atmosferi zaštite potrošačkih prava.
Ministarstvo gospodarstva, naime, još uvijek nije raspisalo natječaj za projekte namijenjene potrošačkim udrugama koje bi trebale biti uključene u nadziranje procesa uvođenja eura, a s obzirom na činjenicu da je za svih šest projekata ukupno predviđeno tek 720 tisuća kuna, izgledno je da će i one rijetke udruge koje se jave na natječaj teško uspjeti realizirati bilo kakve ambicioznije projekte.
Kako su pojasnili iz Ministarstva gospodarstva, natječaj će biti raspisan tijekom ovog mjeseca – dakle samo nekoliko mjeseci prije početka obveze iskazivanja dvojnih cijena – a predviđeno je da udruge provode aktivnosti praćenja kretanja cijena i roba u eurima i kunama, praćenje dvojnog iskazivanja cijena, praćenje ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena te praćenje poštivanja načela etičkog kodeksa.
Nepošteni trgovci
O važnosti nadzora prelaska na euro od potrošačkih udruga jako se dobro zna, zahvaljujući slovenskom iskustvu – kod naših susjeda nacionalna je udruga Zveza potrošnikov Slovenije nadzor počela provoditi čak dvije godine prije uvođenja eura, a najveći utjecaj na sprečavanje divljanja cijena imale su dvije njihove aktivnosti, nadzor cijena te objava crnih lista trgovaca koji su cijene proizvoda neopravdano dizali iznad šest posto.
Te su se liste ispočetka spominjale kao izgledne i u Hrvatskoj, potom se od njih odustajalo te ih opet uvodilo, a sudeći prema posljednjem odgovoru koji smo primili iz Ministarstva gospodarstva, udrugama će biti ostavljena mogućnost da ih same vode, ali to nikako neće biti obavezno.
“Udruge će na svojim internetskim stranicama moći objavljivati popis poslovnih subjekata koji neopravdano povećaju cijene, ne iskazuju dvojno cijene i neispravno preračunavaju i zaokružuju cijene. To su prvi koraci koje Vlada i Ministarstvo poduzimaju, no s obzirom na to da će se cjelokupna situacija u narednom razdoblju pomno pratiti i analizirati, prema potrebi uključivat će se dodatni mehanizmi kontrole”, poručili su iz Ministarstva.
Dakle, crne liste bit će opcionalne, jednako kao i popisi koje će moći voditi udruge, a koje se već u startu ograđuju od tog posla.
Naime, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, udruge bi bile spremne voditi popise nepoštenih trgovaca kada bi znale da će država u slučaju tužbi stati na njihovu stranu, no kako je i samo Ministarstvo gospodarstva dosad slalo prilično konfuzne poruke u vezi toga želi li crne liste ili ne, zasad se čini kako se zbog straha tim poslom u Hrvatskoj nitko neće htjeti baviti.
Prilika za profitere
Kad se tome pridoda kašnjenje raspisivanja natječaja, kao i činjenica da su potrošačke udruge u Hrvatskoj teško potkapacitirane, opravdan je strah onih koji smatraju da će proces prelaska s kune na euro biti idealna prilika za sve one koji će tu htjeti profitirati.
“Veseli nas činjenica da se raspisuje natječaj, ali jasno je kako je to u odnosu na sam proces vrlo kasno. Vidjet ćemo što je uopće za taj novac moguće napraviti, kao i koje su udruge u stanju iznijeti projekte. Nažalost, Slovenija je, kad je to u pitanju, bila na Marsu, a mi još nismo izmigoljili niti iz podruma”, slikovit je bio predsjednik Udruge Potrošač Igor Vujović.
Kako doznaje Jutarnji list, ukupan iznos od 720 tisuća kuna namijenjen je za realizaciju šest projekata u razdoblju od rujna ove godine do kraja 2023. godine, iz čega je jasno kako je država odlučila štedjeti kad je u pitanju zaštita potrošača. Što je, uostalom, samo nastavak višegodišnje institucionalne prakse u Hrvatskoj. Dvojno iskazivanje cijena, plaća i mirovina trebalo bi krenuti u rujnu ove godine.
U godini uoči eura iskovali smo rekordan broj kovanica kuna
Hrvatska će u ovoj godini utrošiti 346 milijuna kuna kako bi iskovala kovanice eura, no novčanice eura, doznaje Jutarnji list, zasad se neće tiskati.
Naime, kako doznaje Jutarnji list u HNB-u, predviđeno je da se novčanice eura posude iz pričuva jedne ili više središnjih banaka Eurosustava.
“Posuđene količine novčanica vratit će se središnjoj banci, odnosno središnjim bankama Eurosustava kroz proizvodnju povećanih količina novčanica u godinama nakon uvođenja eura”, poručili su iz centralne banke.
Pritom nisu htjeli otkriti koliko će se točno komada kovanica eura i kojih apoena izraditi u ovoj godini, pravdajući to sigurnosnim razlozima zbog svih dionika uključenih u proces te uz poruku da će konkretne brojke komunicirati nakon što kovanice budu izrađene.
Pored troška od 346 milijuna kuna, u ovoj godini još će 20 milijuna kuna biti utrošeno na potrebe opreme za trezor te još 15 milijuna za nabavku blindiranog trezorskog vozila.
Ukupan trošak procesa uvođenja eura do kraja 2024. godine iznosit će 915.9 milijuna kuna, od čega će u 2023. na kovanje novca biti potrošeno 269.7 milijuna kuna, a u 2024. ćemo 202 milijuna dati za tiskanje novčanica te još 62.5 za nove kovanice.
Novost je da je država u ovoj godini prestala kovati kovanice kune, a jedine kune koje će biti iskovane su prigodne kovanice apoena 25 kuna, i to maksimalno 100 tisuća komada.
Kovanice kune s oznakom “2022” koje se trenutno nalaze na tržištu, otkrivaju iz HNB-a, kovane su prošle godine kada smo izradili preko 200 milijuna komada novih kovanica te tiskali čak 115 milijuna komada novčanica kune.
Zanimljivo, u prošloj je godini, iako smo tada već debelo znali da u 2023. prelazimo na euro, kovano i tiskano najviše komada kovanica i novčanica od 2019. Tako je u 2020. godini iskovano 165 milijuna, a tiskano 71.4 milijun novčanica, a u godini prije 153 milijuna komada kovanica dok se novčanice kuna nisu tiskale, piše Jutarnji list.
