Novo istraživanje u časopisu The Lancet Oncology procjenjuje da je ukupno 741.300 novo dijagnosticiranih slučajeva karcinoma u 2020. godini povezano s konzumacijom alkohola. Ova brojka predstavlja 4,1 posto svih dijagnoza karcinoma u svijetu, piše IFL Science.
Smatra se da redovita konzumacija alkoholnih pića doprinosi razvoju određenih vrsta karcinoma poput raka jetre, dojke, debelog crijeva i usta – svi oni imaju dobro utvrđene uzročno-posljedične veze s konzumacijom alkohola.
To je velikim dijelom posljedica djelovanja acetaldehida, kancerogenog metabolita etanola koji može oštetiti DNA i druge komponente stanice. Konzumacija alkoholnih pića može poremetiti i regulaciju hormona poput estrogena i androgena, dok etanol može djelovati kao otapalo za druge kancerogene kemikalije, poput onih koje se nalaze u cigaretama.
Da biste izračunali utjecaj pijenja alkoholnih pića na razvoj raka, autori studije su obradili podatke koji se odnose na proizvodnju, prodaju i konzumaciju alkohola u svim zemljama širom svijeta 2010. godine. Prema istraživačima, riječ je o “desetogodišnjem razdoblju latencije između konzumacije alkohola i dijagnoze karcinoma”, što znači da će karcinomi dijagnosticirani 2020. godine vjerojatno biti povezani sa statistikom pijenja iz desetljeća prije.
Koristeći se navedenim podacima, znanstvenici su utvrdili procjenjen unos alkohola po osobi u svakoj zemlji diljem svijeta nakon čega su upozorili na globalne slučajeve raka 2020. godine.
To ih je dovelo do zaključka kako je žestoko pijenje, što uključuje konzumaciju više od šest alkoholnih pića dnevno, povezano s 346.400 dijagnoza raka u 2020. godini. Ta brojka čini 47 posto svih slučajeva raka povezanih s alkoholom prošle godine.
Rizično pijenje, koje uključuje konzumiranje između dva i šest pića dnevno, pridonijelo je razvoju raka u daljnjih 39 posto svih takvih slučajeva, dok je umjerena konzumacija pića – definirana kao bilo koja količina do dva pića dnevno – bila prisutnoa kod 14 posto dijagnoza raka povezanih s alkoholom.
“Hitno moramo podići svijest o vezi između konzumacije alkohola i rizika od raka kod kreatora politike i šire javnosti”, objasnila je autorica studije Harriet Rumgay u izjavi. “Strategije javnog zdravstva, poput smanjenja dostupnosti alkoholnih pića, označavanja alkoholnih proizvoda zdravstvenim upozorenjem i zabrane marketinga mogu smanjiti stopu raka uzrokovanog alkoholom”.
Obrađujući podatke, znanstvenici su primijetili kako je konzumacija alkoholnih pića doprinijela razvoju 189.700 slučajeva karcinoma jednjaka u 2020. godini, kao i 154.700 slučajeva karcinoma jetre i 98.300 slučajeva karcinoma dojke.
Zemlja s najvećim udjelom dijagnoza povezanih s alkoholom bila je Mongolija, gdje se 10 posto novih slučajeva karcinoma u 2020. godini može povezati s pijenjem. Na drugom kraju ljestvice, u Kuvajtu, gdje pijenje nije uobičajeno, gotovo da nisu pronađeni slučajevi raka povezani s alkoholom.
Autori studije su izračunali kako je oko tri posto novih slučajeva raka u SAD-u prošle godine bilo povezano s konzumacijom alkohola, dok je u Velikoj Britaniji ta brojka popela na gotovo četiri posto.
Valja napomenuti kako se prilikom prikupljanja ovih podataka nije uzelo u obzir i pušenje, znanstvenici priznaju da je neke od tih slučajeva mogao uzrokovati duhan, a ne alkohol, prenosi RTL.
