Hrvatski sudovi u novu su godinu ušli s oko 410.000 neriješenih predmeta, što je za 70.000 manje od broja s kraja 2019. Po podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, lani je na svim sudovima u zemlji zaprimljeno oko 380.000 novih predmeta, a riješeno je više od 413.000 predmeta. Kako bi osigurali efikasnije sudovanje, u resornom ministarstvu u tijeku je priprema novog strateškog plana koji bi trebao skratiti sudske postupke.
Srednjoročno najavljeno je kako će se u ovu svrhu analizirati i izmijeniti dva procesna zakona, o parničnom i kaznenom postupku. U Ministarstvu se može čuti kako je glavni cilj za ovu godinu riješiti sve predmete starije od sedam godina, kako bi se izbjeglo da odu u zastaru. Takvih je predmeta na hrvatskim sudovima trenutačno oko 25.000, a intencija Ministarstva je da se svi oni analiziraju i, u skladu s procesnim mogućnostima, riješe do kraja godine. Nakon toga u svakoj sljedećoj godini granica od sedam godina postupno bi se spuštala.
Neposredan povod za ovakav pristup Ministarstvu je bio predmet Kušnjir, koji je otišao u zastaru nakon više od osam godina sudovanja u Vukovaru i Vinkovcima, a zbog kojega je nedavno reagirao i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa najavljujući snažniju kontrolu sudaca. Riječ je o slučaju u kojem je ODO Vukovar 2012. pokrenulo kazneni postupak protiv tamošnjeg urologa tvrdeći da je tijekom operacije pogreškom podrezao živac pacijentu Damiru Kušnjiru, što ga je učinilo trajnim invalidom.
Donesene su dvije osuđujuće nepravomoćne presude, no pravomoćnost nisu dočekale jer je slučaj nakon osam godina pao u zastaru. Da će se to dogoditi, u više je navrata upozoravao i sam Kušnjir, i to na više adresa, od suda i DORH-a do Vrhovnog suda i Ministarstva te predsjednika Vlade i države, no pravodobne reakcije ni s jedne adrese nije bilo. Nakon što je slučaj otišao u zastaru, Sessa je reagirao dopisom kojim je glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek zamolio da svim nižim državnim odvjetnicima naloži da predsjednike sudova i viših sudova te ured predsjednika Vrhovnog suda obavještavaju o svim predmetima u kojima nije bilo postupanja više od šest mjeseci.
Ministarstvo je, pak, na Općinski sud u Vinkovcima poslalo izvanredni nadzor u kojem je utvrđeno kako je sutkinja kojoj je predmet otišao u zastaru neuredno i nesavjesno obnašala dužnost. Iako su u neposrednom nadzoru utvrđene su nepravilnosti na nekoliko referada na vinkovačkom sudu, u Ministarstvu kažu kako su dobili obrazloženja koja pokazuju da su te nepravilnosti bile rezultat objektivnih okolnosti, dok sutkinja Mirna Kraljević svoje gotovo jednogodišnje nepostupanje u predmetu Kušnjir nije uspjela opravdati pa je protiv nje na zahtjev predsjednika suda pokrenut disciplinski postupak s prijedlogom razrješenja.
Kako bi se ovakvi slučajevi ubuduće izbjegli, Ministarstvo sada planira poboljšati učinkovitost rada sudova prateći, ne samo broj neriješenih predmeta, nego i trajanje postupaka na svim sudovima. U tu svrhu, ministar Ivan Malenica već je obavio niz razgovora s predsjednicima sudova, koji su obaviješteni kako će se od njih ubuduće tražiti proaktivniji pristup u organizaciji rada. Od predsjednika sudova Ministarstvo očekuje da kroz sustav e-spis analiziraju premete na sudovima koje vode te da po potrebi šalju požurnice i pokreću druge mehanizme koji su im na raspolaganju u predmetima u kojima evidentiraju izostanak aktivnosti kroz duže razdoblje.
Ministarstvo će, pak, kontinuirano pratiti trajanje postupaka na svakom pojedinom sudu, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti parničnim, kaznenim, ovršnim i prekršajnim predmetima. Podaci će se analizirati na mjesečnoj, tromjesečnoj i polugodišnjoj razini, što će omogućiti praćenje provedbe plana rješavanja predmeta starijih od sedam godina i onih u kojima bi mogla nastupiti zastara, ali i daljnje smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta. Na temelju tih analiza Ministarstvo će od predsjednika sudova zatražiti izvješća odnosno pojašnjenja o opravdanosti ne postupanja u takvim predmetima.
Iako su sudovi i suci u svom radu samostalni, ovakav bi pristup Ministarstvu trebao omogućiti pravodobnu reakciju u predmetima u kojima okolnosti upućuju na nesavjesno postupanje. U takvim predmetima Ministarstvo će, uz kontinuirani dijalog s predsjednicima sudova, poduzimati mehanizme propisane zakonom poput izvješća o razlozima nepostupanja ili neposrednog uvida u rad sudova, kažu sugovornici i najavljuju kako će se u tu svrhu reorganizirati sustav i ojačati pravosudne inspekcije te službe za analitiku i statistiku, piše Večernji.
