U Hrvatskoj svake godine od raka oboli 23 tisuće ljudi, a njih 11 tisuća izgubi životnu bitku. Drugi smo u Europskoj uniji po stopi smrtnosti od karcinoma. Stručni i predani liječnici i medicinske sestre jesu preduvjet, ali ne nužno i jamstvo zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe, piše Jutarnji list.
Svjetski primjeri potvrđuju kako je za uspješno liječenje potrebno mnogo više – od dostupnosti same skrbi, sustavnog upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, korištenja kliničkih smjernica koje bi standardizirale liječenje, pa do pristupa najnovijoj opremi i metodama liječenja.
Put do ostvarenja takvog cilja u Hrvatskoj se iskristalizirao kao Nacionalni plan protiv raka, kojim bi se godišnje moglo spasiti i 6.000 života. Idejni pokretač ovog važnog projekta je predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split Eduard Vrdoljak.
– Zašto gubimo borbu s karcinomom? Razloge za zabrinjavajuću statistiku možemo tražiti u prekasnom otkrivanju bolesti u većeg broja pacijenata, nedovoljnoj zdravstvenoj pismenosti stanovništva, geografski neravnomjernoj dostupnosti dijagnostičkih postupaka i liječenja, neučinkovitim segmentima zdravstvenog sustava… Nacionalni plan za borbu protiv raka stvaran je upravo s namjerom da se poboljšaju ishodi u liječenju onkoloških bolesti u Hrvatskoj.
Radeći na planu shvatili smo da se najveće poboljšanje može postići kroz investiranje u onkološku infrastrukturu – digitalizaciju onkologije, registre, baze sirovih podataka na temelju kojih ćemo moći pratiti, izvještavati te uspoređivati različite regije, ustanove, liječnike, zemlje o različitim ishodima liječenja i tako, kroz kompeticiju i usporedbu dobiti u konačnici bolje rezultate za sve naše pacijente – pojašnjava profesor Vrdoljak.
Upravo je registar raka ključan razlog zašto Češka ima značajno bolje ishode liječenja od Slovačke, a troši dvostruko manje novca na svakog oboljelog. Česi mjere pojavnost i stopu smrtnosti u stvarnom vremenu, prate učinak lijekova na ukupno preživljenje i preživljenje bez progresije, a vode i evidenciju o tome koliko dobro liječnici opće medicine provode program ranog otkrivanja raka.
Takvo praćenje ishoda liječenja moguće je, ističe profesor, preslikati i u Hrvatskoj. To znači da se u zdravstvo treba uvesti sistematično praćenje promjena u zdravlju pacijenata koje su rezultat zdravstvene skrbi. Očiti ishodi liječenja su stopa smrtnosti i preživljenja, ali ovdje se misli i na promjene u kvaliteti života koje prijavljuje sam pacijent, poput smanjenih simptoma, povećane sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti, osjećaja boli, umora… Praćenje ishoda liječenja u fokus stavlja pacijenta.
Ishodi se u Hrvatskoj zasad ne prate sustavno čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju cijenu i trud.
Kada bi Hrvatska sustavno pratila ishode liječenja pacijenti bi znali u kojoj zdravstvenoj ustanovi imaju najbolje šanse za izlječenje, a bilo bi jasno i koje metode liječenja daju najbolji rezultat. Time bi se izbjegli i nepotrebni postupci koji značajno ne pridonose zdravstvenim ishodima, a sredstva bi se mogla preusmjeriti u onaj dio sustava kojemu su potrebnija.
Izvještaj OECD-a iz 2017. pokazuje da bi se oko petine zdravstvenih troškova moglo upotrijebiti na bolji način, a ustanovilo se i da mnogi pacijenti prolaze nepotrebne postupke koji značajno ne pridonose njihovim zdravstvenim ishodima. Kako krenuti s praćenjem ishoda? Doktorica sa Sveučilišta u Teksasu Christina Rångemark Åkerman i jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za mjerenje ishoda liječenja ističe kako je i pacijente potrebno pitati koji su im medicinski postupci pomogli, a koji ne, te kako im je zdravstvena skrb poboljšala kvalitetu života.
Dva su glavna razloga zašto je praćenje ishoda liječenja bitno:
1. VEĆI USPJEH U LIJEČENJU – Zdravstveni sustavi koji sustavno prate ishode uspješnije liječe određene bolesti. Primjerice, u Švedskoj, koja je jedan od pionira praćenja ishoda, radili su na registru srčanih bolesti. Prije objave podataka indikator kvalitete skrbi srčanog udara godišnje je rastao 13 posto. Nakon objave podataka poboljšanja su se gotovo udvostručila, a najlošije bolnice unaprijedile su svoju praksu za više od 40 posto!
2. MANJI TROŠKOVI – Istraživanje OECD-a pokazalo je da i do 20 posto zdravstvene potrošnje odlazi na manje učinkovite ili čak nepotrebne dijagnostičke i kliničke intervencije. U Hrvatskoj bi to iznosilo otprilike 5 milijardi kuna!
Dok Hrvatska ima velik prostor za napredak, kad je riječ o praćenju ishoda, u drugim europskim sustavima ishodi se itekako prate, s jasnim rezultatima. Vodeći svjetski stručnjaci iznijet će svoja iskustva o važnosti praćenja ishoda liječenja za transformaciju zdravstvenih sustava i kvalitete skrbi za bolesnike, posebice u onkologiji. Konferencija je otvorena općoj javnosti ovog četvrtka 18. lipnja od 15 sati, a moguće joj je pristupiti putem službene stranice treatmentoutcomes.eu.
– Digitalizacijom i uvođenjem IT-a u medicinu moći ćemo ranije dijagnosticirati bolest. Sve češće pacijenti imaju priliku dobiti personalizirani plan liječenja svoje bolesti, u čemu je izrazito važan i multidisciplinarni pristup, odnosno sudjelovanje liječnika različitih specijalizacija, čijom suradnjom pacijent dobiva najbolju moguću skrb. Zajedno možemo generirati više podataka i znanja. Stoga vjerujem da Hrvatsku, ali i cijelu Europu, čeka puno svjetlija budućnost jer ćemo jasnije vidjeti bolesnika, na bolji način ćemo moći zadovoljiti njegove potrebe te istodobno postići bolje ishode“, ističe profesor Vrdoljak.
