Negdje ispod radara prolaze veliki planovi i priče o milijardama eura koje stoje sa strane te čekaju ideje i poduzetnike koji su se spremni uključiti u razvoj umjetne inteligencije. Velikom broju građana umjetna inteligencija potpuna je nepoznanica, pa čak izaziva i strah.
Neće stoga čuditi podatak da Hrvatska u razvoju UI-ja loše stoji što se tiče brojki. Ali ne i kvalitete rješenja. Samo da ih je više.
Digitalna ekonomija u 2016. godini činila je oko 18 milijardi kuna i predstavljala udio u hrvatskom BDP-u od 5 %. Prema studiji McKinsey&Co, potencijal rasta do 2025. godine iznosi do 80 milijardi kuna ili do udjela od 16 % u BDP-u. Navedene stope rasta zasnivaju se na povećanju produktivnosti, koja proistječe iz automatizacije, pri čemu se smatra da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 % svih radnih sati u Republici Hrvatskoj, predstavljeno je na panelu HUP-a povodom objave dokumenta ”Potencijali umjetne inteligencije u Hrvatskoj”.
Među rješenjima umjetne inteligencije koja su lijepo uklopljena u glavnu gospodarsku granu u Hrvatskoj – turizam, zanimljiv je softver tvrtke Acquaint, pomoću kojeg hotelijeri mogu lakše proniknuti u preference gostiju temeljene na nizu otvorenih podataka poput vremenskih prilika zemlje iz koje gost dolazi i zemlje u kojoj trenutačno boravi, ali i podataka hotela koji uslugu koriste – poput onih vezanih za ponašanje gosta koji je već boravio kod njih, odnosno što je kupovao, što je jeo i sl.
Industrija turizma i putovanja kontinuirano raste više nego globalni BDP, najviše zahvaljujući masovnoj izgradnji novih hotela, a to je vidljivo i u Hrvatskoj. U Jadran luksuznim hotelima orijentirani smo na hotele s dodanom vrijednosti, a umjetna inteligencija nam pomaže, tj. našem sezonskom osoblju da prepoznaju tko je VIP gost, kakve interese gosti imaju, koje su im preferencije što se tiče prehrane i smještaja itd., kako bi se na pravilan način prema njima adresirali novi, prilagođeni proizvodi, rekao je Marko Lukičić, član Uprave Jadranka d.d. i direktor tvrtke Acquaint.
Dio turizma u BDP-u je visok, pa je ovo jedna od reprezentativnijih ideja koja bi mogla poslužiti za elemente koji bi mogli biti uključeni u nacionalnu strategiju, odnosno iskazivanja interesa za područja na kojima želimo razvijati umjetnu inteligenciju, a posljedično tome i povlačiti novac iz Europskih fondova za tu svrhu. Nacionalna strategija prema zahtjevu Europske komisije već je trebala biti gotova, a Vlado Rendulić iz APIS-a, koji je član radne skupine za izradu strategije, kaže da je plan da ona bude gotova do kraja studenog.
”Da smo ’91. godinama razmišljali o strategiji, ne bi nas bilo”
Milan Račić iz Gideon Brothersa otvara oči kada je u pitanju utrka u razvoju umjetne inteligencije. Smatra da europske države nisu one na koje bismo se trebali ugledati, jer EU “gubi rat” na tom području.
Utrka je već počela, a Europska unija gubi na skoro svim frontama protiv SAD-a, koji stvara jako puno rješenja u firmama i protiv Kine koja radi na UI-ju državnim poticajima i u privatnim firmama koje su vezane za državu. Razlika je što tamo ima manje regulative i osobnih prava. Upotrebljavam tu usporedbu s ratom da potaknem ljude da se probude. Da smo 1991., kad je bio Domovinski rat razmišljali o tome pet godina, pa gradili strategiju pet godina, ne bi nas bilo. Treba imati plan, ali on treba biti relativno jednostavan. Ne treba izmišljati toplu vodu, treba uzimati najbolje prakse u svijetu, a onda promijeniti naše okruženje. A naše okruženje nije Hrvatska i regija bivše Jugoslavije – naše je okruženje čitav svijet i to je konkurencija. Treba odmah ući u tu utrku i stvarno ako čekamo da znamo sve odgovore, nikada nećemo doći do tog cilja. Treba se uključiti i ići naprijed, kaže Račić.
Na panelu je kazao kako moramo biti slijepi da ne vidimo da je umjetna inteligencija ”velika stvar”. Mislim da je veća od mobilnih telefona. Može povećati efikasnost. Nikada nije bila bolja prilika za firme, pa i male iz malih zemalja kao što je Hrvatska, da počnemo usmjeravati razvoj svijeta. Možemo uskočiti u vlak, čak malo i voziti lokomotivu, ali nemamo puno vremena, zaključio je.
S obzirom na previše razmišljanja koje ulažemo na regulativu, na panelu se mogao čuti zgodan prijedlog kako bi možda bilo dobro izraditi ”RegAI”, odnosno AI koji bi se bavio regulativom na koju kao Europljani prečesto trošimo previše energije, piše Zimo.
