Znanstvenici su po prvi puta otkrili vodu u atmosferi jednog egzoplaneta sličnog Zemlji na kojem bi se mogao razviti život kakav poznajemo, javlja AFP. Planet imena K2-18b ima masu osam puta veću od Zemljine od koje je duplo veći, a oko svoje zvijezde kruži u “nastanjivoj zoni”, ni preblizu ni predaleko, u kojoj voda može postojati u tekućem obliku, stoji u radu objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Astronomy.
– Ovaj je planet najbolji kandidat za potragu za znakovima života izvan našeg Sunčevog sustava – izjavila je za AFP jedna od znanstvenica zaslužnih za ovo otkriće, Giovanna Tinetti, astronomkinja na Sveučilištu u Londonu.
– Ne možemo pretpostaviti da ima oceane na površini, ali postoji realna mogućnost za to – dodala je.
Od do sada otkrivenih 4000 egzoplaneta (planeta izvan našeg Sunčevog sustava), ovo je prvi sa stjenovitom površinom i atmosferom s vodom.
Većina egzoplaneta s atmosferom su poput velikih lopti s plinovima, a oni malobrojni stjenoviti za koje su dostupne informacije nemaju atmosferu. Čak i kada bi je imali, većina tih planeta sličnih Zemlji nalazi se predaleko od svojih zvijezda da bi na njima bilo vode ili su pak preblizu pa sva voda s njih – ispari.
Otkriven još 2015. godine, uz pomoć NASA-inog svemirskog teleskopa Kepler, K2-18b jedan je od nekoliko stotina planeta koji spadaju u kategoriju ‘superzemlje’, planeta većih od Zemlje, ali manjih od golemih plinovitih planeta.
– Pronalazak vode na potencijalno nastanjivom planetu je nevjerojatno uzbudljiv – rekao je znanstvenik koji je vodio istraživanje, Angelos Tsiaras.
– K2-18b nije Zemlja 2.0. No, on je korak bliže odgovoru na pitanje: Je li Zemlja jedinstvena? – dodao je Tsiaras. On i njegov tim su uz pomoć algoritama obradili podatke koje je tijekom 2016. i 2017. prikupio teleskop Hubble te analizirali atmosferu planeta K2-18b.
Pronašli su nesumnjiv trag vodene pare. Koliko točno, ostaje nejasno, no prema kompjutorskim izračunima koncentracija je između 0.1 i 50 posto.
Za usporedbu, postotak vodene pare u Zemljinoj atmosferi varira između 0.2 iznad polova do 4 posto u tropima. Pronašli su i dokaze o postojanju vodika i helija, a možda ima i dušika i metana, no njihovo postojanje s trenutno dostupnim tehnologijama nije moguće potvrditi, kaže se u studiji. Daljnjim istraživanjem dobit će se podaci o količini oblaka i postotku vode u atmosferi.
– Život kakav poznajemo zasniva se na vodi – ističe Tinetti. K2-18b se nalazi u orbiti crvenog patuljka udaljenog 110 svjetlosnih godina od Zemlje, u zviježđu lava, te je vjerojatno bombardiran puno razornijim zračenjem nego Zemlja.
Znanstvenici smatraju kako je ovo tek prvi u nizu mnogih potencijalno nastanjivih planeta koje ćemo uskoro otkriti. Naime, nova generacija svemirskih teleskopa poput Jamesa Webba i ARIEL-a Europske svemirske agencije moći će istražiti atmosfere egzoplaneta na puno detaljniji način.
ARIEL, koji će biti u pogonu od 2028. godine, će tako ‘pokrivati’ čak 1000 planeta, što je dovoljno veliki uzorak za uočavanje obrazaca…
– Do sada smo otkrili preko 4000 egzoplaneta, no ne znamo puno o njihovom sastavu ili prirodi. Promatrajući veliki uzorak planeta, nadamo se da ćemo biti u mogućnosti otkriti tajne njihove kemije, nastanka i evolucije – kaže Tinetti.
Beth Biller sa Sveučilišta u Edinburghu, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju, za BBC je komentirala da vjeruje kako je pitanje trenutka kada će znanstvenici dobiti definitivni dokaz o postojanju života na nekom dalekom planetu.
– Tada će za čitavo čovječanstvo nastupiti promjena paradigme. To neće biti trenutak u kojemu nas neki vanzemaljac kontaktira, ne nužno, vjerojatnije ćemo pronaći nekakve mikrobe ili neku drugu jednostavniju vrstu. Ali čak i to će predstavljati ogromnu stvar, izjavila je Biller, prenosi Jutarnji.
