U povodu 80. obljetnice osuđujuće presude blaženom Alojziju Stepincu i deset godina od njezine revizije Hrvatsko katoličko sveučilište i Zagrebačka nadbiskupija organiziraju znanstveno-stručnu konferenciju. U fokusu će biti pravni aspekti suđenja, povrede prava na pošteno suđenje te međunarodne političke okolnosti u kojima je proces vođen.
Osam desetljeća nakon osuđujuće presude blaženom kardinalu Alojziju Stepincu i deset godina nakon njezine sudske revizije, ponovno se otvara pitanje pravnih i povijesnih okolnosti procesa koji je obilježio poslijeratnu hrvatsku povijest.
O tome je u na Studiju 4 govorio izv. prof. dr. sc. Kristian Turkalj, dekan Pravnog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je istaknuo kako je javnost uglavnom upoznata sa životom i djelovanjem kardinala Stepinca, ali da još uvijek nedostaje dublje razumijevanje sudskog postupka koji je protiv njega vođen.
Ni akademska zajednica nije do kraja istražila sve okolnosti i pravne aspekte tog procesa, kaže Turkalj, a zato se i organizira znanstveno-stručna konferencija na kojoj će se argumentirano analizirati postupak, uključujući i njegovu sudsku reviziju.
Bit će analizirane povrede prava na pošteno suđenje, jer pojedini elementi postupka nisu zadovoljavali ni tada važeće ustavne standarde zaštite prava optuženika.
“Taj montirani proces nam govori koliko smo se mi promijenili i koliko živimo u jednom boljem društvu. Danas ne mogu uopće zamisliti da bi se takav jedan proces mogao dogoditi u jednoj državi koja ima standarde, koja je članica Vijeća Europe”, objasnio je Turkalj.
Proces u kontekstu početka Hladnog rata
Širu povijesnu i međunarodnu dimenziju procesa predstavila je novinarka i publicistica Višnja Starešina, autorica dokumentarnog filma “Stepinac: kardinal i njegova savjest”.
Upozorila je kako se slučaj Stepinac često promatra isključivo kroz sukob tadašnje komunističke vlasti i Katoličke crkve, odnosno Josipa Broza Tita i kardinala Stepinca, a smatra da je za razumijevanje procesa nužno uzeti u obzir i međunarodne okolnosti nakon Drugoga svjetskog rata te početak Hladnog rata.
Suđenje Stepincu bilo je dio šireg obračuna komunističkih režima s Katoličkom crkvom u srednjoj i istočnoj Europi, u kojem je važnu ulogu imala sovjetska politika pod vodstvom Josifa Staljina, drži Starešina.
“To je proces s kojim počinje progon Katoličke crkve nakon Drugog svjetskog rata, u uvjetima Hladnog rata. To je proces koji se vodi iz Moskve, bez sumnje, jer za njim slijede slični procesi u Mađarskoj, u Češkoj, u Poljskoj”, kazala je Starešina.
Podsjetila je na geopolitičke prilike 1946. godine, kada je Europa još uvijek bila obilježena poslijeratnom neizvjesnošću, a politički odnosi između zapadnih saveznika i Sovjetskog Saveza postupno su se pretvarali u otvoreni ideološki sukob.
U takvim okolnostima Katolička crkva predstavljala je važnu organiziranu instituciju koja je djelovala na području srednje i istočne Europe, dok su Sjedinjene Američke Države postupno preuzimale ulogu zaštitnice zapadnog političkog sustava.
Turkalj je istaknuo i koliko su se od vremena Stepinčeva suđenja razvili europski standardi zaštite ljudskih prava.
Apostrofirao je važnost članstva Hrvatske u Vijeću Europe i sustava zaštite koji proizlazi iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a upozorio je kako politički pritisci na pravosuđe nisu nestali te da je neovisnost sudstva i danas jedno od temeljnih pitanja europskog pravnog poretka.
Smatra kako proces proširenja Europske unije mora biti povezan s dosljednim poštivanjem vladavine prava, ljudskih prava i neovisnosti pravosudnih institucija.
Medijska propaganda prije početka suđenja
Velika je bila uloga medija u oblikovanju javne slike o kardinalu Stepincu prije i tijekom sudskog procesa.
Starešina je usporedila tadašnje jugoslavenske medije s američkim tiskom, istaknuvši kako je domaće novinstvo već prije početka suđenja stvaralo izrazito negativnu sliku o Stepincu.
Takav način izvještavanja opisala je kao propagandno djelovanje tadašnje komunističke vlasti, uz objavljivanje tekstova koji su unaprijed sugerirali njegovu krivnju.
Američki mediji pratili su proces u kontekstu šireg sukoba komunističkih režima i Katoličke crkve te su, objašnjava Starešina, otvorenije upozoravali na političku pozadinu postupka.
Starešina je istaknula da je slučaj Stepinac izazvao značajan interes američke javnosti. Kao primjer navela je prosvjed u Brooklynu 1949. godine, na kojem se okupilo oko 100.000 ljudi koji su tražili njegovo oslobađanje.
Spomenula je i Lea Salzbergera, dopisnika The New York Timesa, koji je razgovarao s Josipom Brozom Titom, ali i intervjuirao kardinala Stepinca u Lepoglavi.
Prema Starešini, njegovi tekstovi svjedoče o tome da je dio zapadne javnosti već tada prepoznavao širi politički kontekst procesa protiv kardinala.
Konferencija želi otvoriti prostor za znanstvenu raspravu
Organizatori konferencije, Hrvatsko katoličko sveučilište i Zagrebačka nadbiskupija, žele otvoriti prostor za sustavniju pravnu i povijesnu analizu jednog od najvažnijih sudskih procesa hrvatske povijesti.
Naglasak će biti na dokumentima, pravnim argumentima, standardima poštenog suđenja i okolnostima u kojima je presuda donesena.
Skup će se održati u srijedu 11. studenoga 2026. u Velikoj dvorani Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
