Bivši veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko na današnjoj konferenciji za medije u hotelu Esplanade Zagreb iznio je razloge zbog kojih se protivi predaji ukrajinskog državljanina Volodimira Žuravljova Njemačkoj. Posebno se osvrnuo na različite odluke hrvatskog i poljskog suda te na drugi njemački europski uhidbeni nalog, kojim je prvotnim navodima o sabotaži plinovoda Nord Stream dodana i kvalifikacija ratnog zločina napada na civilne objekte.
Žuravljov je uhićen u Puli u kolovozu ove godine zbog sumnje na sudjelovanje u napadu na plinovode Nord Stream 1 i Nord Stream 2 u rujnu 2022. godine. Županijski sud u Puli odobrio je njegovu predaju Njemačkoj, dok je poljski sud prethodno odbio predaju po ranijem europskom uhidbenom nalogu. Protiv hrvatskog rješenja obrana je podnijela žalbe.
Levčenko je naglasio da na konferenciji ne nastupa kao predstavnik ukrajinske države. Govoreći o političkim i međunarodnim okolnostima slučaja, istaknuo je da se napad na plinovode ne može razmatrati izvan konteksta ruske agresije na Ukrajinu te činjenice da ruska strana koristi opskrbu plinom kao izvor sredstava za financiranje agresije na Ukrajinu, kao i za politički i gospodarski pritisak na Europu.
Prema njegovu stajalištu, taj je kontekst važan za razumijevanje razloga poljskog suda i argumentacije protiv predaje. Osvrnuo se i na vlasničku strukturu plinovoda te njihovu ulogu u izvozu ruskog plina i ostvarivanju prihoda Ruske Federacije.
Posebno je osporio opravdanost kvalifikacije napada na plinovode kao ratnog zločina. Tijekom izlaganja pokazao je fotografije posljedica ruskih napada na ukrajinske gradove, govoreći o stradanju civila i razaranju civilnih objekata. Upozorio je i na političku osjetljivost njemačkog kaznenog progona u okolnostima u kojima Njemačka istodobno pruža značajnu pomoć Ukrajini.
Odvjetnik Ivan Gržić, član odvjetničkog tima Volodimira Žuravljova, istaknuo je kako zbog prirode postupka nije ovlašten iznositi sve pojedinosti predmeta niti komentirati kazneni postupak koji se vodi u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Ipak, pojasnio je kako je nadležni sud u Varšavi prethodno odbio predaju njihova branjenika njemačkim pravosudnim tijelima. Premda takva odluka formalno ne obvezuje hrvatski sud, Gržić je naglasio kako se, sukladno relevantnoj sudskoj praksi Suda Europske unije, razlozi na kojima se temelji prethodna odluka o odbijanju predaje moraju uzeti u obzir prilikom odlučivanja o izvršenju istog europskog uhidbenog naloga u drugoj državi članici.
Zaključno je potvrdio kako je obrana podnijela žalbe protiv rješenja kojim je dopuštena predaja njihova branjenika Saveznoj Republici Njemačkoj, o kojima će odlučivati Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, pritom ne želeći prejudicirati ishod sudskog postupka.
Nakon izlaganja sudionici konferencije odgovarali su na pitanja novinara.
