Slučaj ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću otvorio je i pitanje postupanja sigurnosno-obavještajnog sustava. Dok saborski zastupnik Nikola Grmoja tvrdi da su nadležne institucije godinama znale za problem, ali nisu reagirale, sigurnosni stručnjak i bivši obavještajac Ante Letica ocjenjuje da je, prema dosad dostupnim informacijama, SOA u konkretnom slučaju postupala u skladu sa zakonom.
Gostujući u emisiji Studio 4 HRT-a, Letica je podsjetio na osnovnu ulogu Sigurnosno-obavještajne agencije.
“SOA nije dio represivnog aparata. SOA treba prikupljati informacije, analizirati informacije, utvrditi informacije i dati ih korisnicima, odnosno onim tijelima koja mogu postupati“, rekao je.
Prema njegovu tumačenju, činjenica da je SOA još 2022. imala inicijalne informacije o mogućem nezakonitom odlaganju otpada sama po sebi ne znači da je bila dužna o tome izvještavati predsjednika Republike, predsjednika Vlade ili predsjednika Hrvatskog sabora.
Ako se sumnja odnosi na kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, objasnio je Letica, informacije se dostavljaju nadležnim tijelima kaznenog progona.
“Tu nema nikakvih dilema da SOA nije izvršila svoju zadaću. SOA je po tom pitanju izvršila svoju zadaću“, ustvrdio je.
Grmoja: Svi su znali, a ništa nisu poduzeli
S druge strane, predsjednik Mosta Nikola Grmoja nakon sjednice saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost otvorio je pitanje što je SOA napravila nakon što je 2022. dobila informacije o mogućem nezakonitom odlaganju otpada.
Grmoja je pitao jesu li nakon toga provođene dodatne operativne aktivnosti, jesu li prikupljane informacije o mogućoj povezanosti s međunarodnim organiziranim kriminalom te jesu li podaci dostavljeni DORH-u i policiji.
Također je tvrdio da je SOA trebala o slučaju izvijestiti najviše državne dužnosnike.
Takvu interpretaciju odbacio je ministar pravosuđa Damir Habijan, koji je Grmojine tvrdnje nazvao dezinformacijama.
Habijan je istaknuo da je SOA, prema informacijama iznesenima na saborskom Odboru, 2022. raspolagala inicijalnom, nepotvrđenom sumnjom, a ne utvrđenim činjenicama.
“Radilo se o inicijalnim sumnjama koje je tek trebalo provjeriti“, napisao je Habijan, dodajući da je SOA potom postupila sukladno zakonu i konkretne podatke dostavila tijelima kaznenog progona.
Letica upozorava: SOA se ne smije koristiti u političkim obračunima
Letica je pritom povukao jasnu granicu između zakonitog postupanja Agencije i eventualnih pitanja koja tek treba razjasniti.
Kazao je da sigurnosno-obavještajne službe, osim prikupljanja i prosljeđivanja podataka, moraju procjenjivati moguće ugroze nacionalne sigurnosti i njihov razvoj.
Posebno je istaknuo da zaštita okoliša može biti pitanje nacionalne sigurnosti.
“Ako vi ne štitite svoje tlo, svoju vodu, svoj zrak, zdravlje pučanstva, onda vam je ugrožena nacionalna sigurnost“, rekao je.
No pritom nije želio unaprijed zaključivati je li u konkretnom slučaju bilo propusta. Smatra da treba utvrditi što se događalo nakon što je SOA dobila početne informacije i jesu li postojale indicije koje bi zahtijevale nastavak operativnog rada.
Tko dobiva informacije, predsjednik ili tijela kaznenog progona?
Jedno od ključnih pitanja u cijeloj raspravi jest kome SOA uopće treba dostavljati informacije o mogućem kaznenom djelu.
Letica je odbacio tezu da se svaki takav slučaj automatski mora dostaviti državnom vrhu.
“Ne mora za svaku sitnicu ili svaki kazneni čin SOA izvještavati i Ured predsjednika i Ured predsjednika Vlade, nego ona tijela koja su zadužena za ta pitanja“, rekao je.
Istodobno je naglasio da predsjednik Republike i predsjednik Vlade, kada im se određena informacija dostavlja, moraju dobiti identičan sadržaj.
“Identično. U zarez, u zarez“, rekao je Letica.
Prema njegovim riječima, izvješćivanje može biti i usmeno, ali sadržaj informacije mora biti jednak za oba državna vrha.
Ne smijemo dopustiti instrumentalizaciju SOA-e
Letica je posebno upozorio na opasnost da sigurnosno-obavještajne institucije postanu dio dnevno-političkih sukoba.
“Ne smijemo dozvoliti da se SOA vuče i da netko vuče SOA-u u ta dnevno-politička razračunavanja i da je instrumentalizira. Ne smije se to dozvoliti, jer onda će i ta nacionalna sigurnost doći u pitanje“, poručio je.
Pritom je spomenuo i ranije nesuglasice predsjednika Republike i Vlade oko imenovanja čelnika SOA-e, ali je izričito rekao da nema saznanja da je taj problem utjecao na konkretni slučaj ilegalnog otpada u Gospiću.
Što zasad ostaje otvoreno?
Prema trenutno iznesenim informacijama, ključni spor nije toliko oko toga je li SOA 2022. imala određenu informaciju, to je potvrđeno, nego što je nakon toga učinjeno, kome su informacije dostavljene i je li postojala obveza poduzimanja dodatnih aktivnosti.
Letica, na temelju dostupnih podataka, ne vidi odgovornost SOA-e.
“Ne znači da je SOA, ili bilo tko u tom lancu nacionalne sigurnosti, ekskulpiran od odgovornosti. Ali u ovom slučaju ona nema odgovornost, barem prema saznanjima koja sada imamo. Radili su po zakonu“, zaključio je.
Habijan također tvrdi da je SOA postupala u skladu sa zakonom te podsjeća da je istraga o nezakonitom odlaganju otpada pokrenuta i da su osumnjičenici procesuirani.
Grmoja, s druge strane, inzistira na pitanju zašto se, ako su državne institucije imale informacije još 2022., problem nije ranije zaustavio.
