Sud je odbio privremenu zabranu štrajka ZET-a, a odluka o zakonitosti štrajka sutra.
Nakon što je Županijski sud u Zagrebu odbio zahtjev Zagrebačkog holdinga za privremenu zabranu štrajka, u utorak je održano i pripremno ročište u postupku koji je protiv sindikata pokrenuo Zagrebački električni tramvaj (ZET).
Uprava ZET-a zatražila je od suda da štrajk proglasi nezakonitim te da se sindikalne akcije zabrane. Sud je, međutim, odbio prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi se štrajk odmah obustavio.
Odluka o ostalim zahtjevima u ovom postupku bit će objavljena sutra u 12:30 sati.
ZET je tužbu podnio protiv Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikata vozača i prometnih radnika ZET – Zagreb te Sindikata autobusnog – tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb.
Predmet je dodijeljen sutkinji izvjestiteljici Lidiji Bošnjaković.
ZET: Kolektivni ugovor i dalje je na snazi
Odvjetnik ZET-a na ročištu je iznio tvrdnju da je kolektivni ugovor iz 2023. godine i dalje na snazi, uključujući njegove odredbe o socijalnom miru.
“Prema tome, sindikati i poslodavac ZET ugovorili su nastavak primjene kolektivnog ugovora u cjelini. S obzirom da se i nadalje primjenjuju sve odredbe ugovora, primjenjuje se i članak 181. stavak 2, koji propisuje da se za vrijeme poštivanja odredbi tog ugovora stranke obvezuju na socijalni mir“, rekao je odvjetnik.
Drugi argument ZET-a odnosio se na nužne poslove koje treba osigurati tijekom štrajka.
“To je i logično, jer ukoliko sindikat može započeti sa štrajkom bez da se utvrde ti nužni poslovi, onda je uopće njihovo propisivanje u zakonu bespotrebno“, obrazložio je.
Prema navodima ZET-a, poslodavac je do završetka postupka mirenja podnio prijedlog nužnih poslova, nakon čega su se sindikati uključili u postupak njihova određivanja.
ZET pritom smatra da je učinio dovoljno kako bi dokazao postojanje tražbine i moguću štetu. Kao posljedice štrajka naveo je blokadu i ozbiljan poremećaj javnog prijevoza, zbog čega građani otežano dolaze na posao, u škole i zdravstvene ustanove.
Sindikati: Štrajk nije nezakonit
Odvjetnik prvotuženog sindikata odbacio je tvrdnju da su sindikati nakon isteka kolektivnog ugovora dužni poštovati klauzulu socijalnog mira.
Istaknuo je kako bi prihvaćanje takvog tumačenja moglo dovesti do situacije u kojoj bi poslodavac, nakon isteka kolektivnog ugovora, mogao nastaviti primjenjivati njegove odredbe, a istodobno ne sklopiti novi ugovor i tako dugoročno ograničiti pravo sindikata na štrajk.
“Kolektivni ugovor je istekao i njega više nema“, rekao je.
Sindikati također smatraju da Zakon o radu ne propisuje postojanje popisa poslova koji se ne smiju prekidati kao uvjet za zakonitost štrajka.
Odvjetnik je istaknuo da je ZET prijedlog nužnih poslova sindikatima dostavio tek posljednjeg dana postupka mirenja.
“Poslodavac je mogao taj postupak pokrenuti i odmah po potpisivanju predmetnog kolektivnog ugovora, već u ožujku 2023. godine, čime bi pravovremeno, makar putem arbitraže, ishodio točan popis tih poslova“, rekao je.
Smatra da odgovornost za to što popis nije ranije utvrđen ne može biti prebačena na sindikate.
Prema njegovu tumačenju, štrajk nije preuranjen i zbog toga nije nezakonit, dok su štete koje nastaju kao posljedica štrajka uobičajena i zakonom dopuštena posljedica sindikalne akcije.
Sindikati prozvali ZET zbog pregovora
Odvjetnik drugotuženog sindikata istaknuo je da je njegova stranka tužbu primila tek dan ranije, zbog čega je, kako tvrdi, obrani ostavljeno malo vremena za pripremu.
“Iz tužbe se vidi da su se oni već 9. rujna počeli pripremati za ovaj parnični postupak“, rekao je.
Ponovio je da je kolektivni ugovor istekao te da se njegove odredbe više ne mogu koristiti kao temelj za zabranu štrajka.
“Kad bi se prihvatilo motrište tužitelja, tada bi kolektivni ugovor iz 2023. godine mogao zauvijek biti na snazi i u primjeni. Dakle, poslodavac više nikad ne bi morao sklopiti kolektivni ugovor jer je ovaj na snazi, po njegovom motrištu“, rekao je.
Također je ustvrdio da je tijekom postupka, prema njihovu stajalištu, pokazano da poslodavac nije pregovarao u dobroj vjeri i s namjerom obnove kolektivnog ugovora.
Odvjetnica sindikata osporila je i postojanje uvjeta za izdavanje privremene mjere.
Navela je da pravo ZET-a na utvrđenje i zabranu nezakonitog štrajka samo po sebi ne predstavlja tražbinu koja bi opravdala privremenu mjeru, dok je u vezi s mogućom štetom istaknula javne izjave prema kojima su financijski gubici Grada zbog štrajka zanemarivi.
Prijedlog nužnih poslova poslan posljednjeg dana mirenja
Trećetuženi sindikat također je osporio postupanje ZET-a oko utvrđivanja poslova koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka.
“Tužitelj je prijedlog ovih poslova poslao sindikatima e-poštom 10. rujna, na koji dan je i mirenje obustavljeno“, rekao je odvjetnik, istaknuvši da prema Zakonu o radu prijedlog poslodavca mora biti upućen do dana završetka postupka mirenja.
ZET je na te tvrdnje odgovorio kako kolektivni ugovor predviđa da se njegove odredbe mogu primjenjivati najviše pet godina nakon isteka ugovora, odnosno do 2028. godine.
Odvjetnik ZET-a pritom je sindikatima zamjerio što se, kako tvrdi, istodobno pozivaju na odredbe kolektivnog ugovora kada ostvaruju svoja prava, dok ga u dijelu koji se odnosi na socijalni mir smatraju isteklim.
“Kad su u pitanju njihova sindikalna prava, onda je ugovor na snazi, a kad je u pitanju poštivanje obveze poštivanje socijalnog mira, onda nije na snazi“, rekao je.
Sud je nakon održanog ročišta odbio prijedlog ZET-a za privremenu mjeru kojom bi se štrajk odmah obustavio.
O tome je li štrajk zakonit te o ostalim zahtjevima u postupku sud će odlučiti naknadno. Odluka je najavljena za srijedu u 12:30 sati.
