Županijski sud u Zagrebu odbio je prijedlog Zagrebačkog holdinga za određivanje privremene mjere kojom bi se zabranio štrajk sindikata. Sud je zaključio da Holding nije učinio vjerojatnim razloge koji bi opravdali donošenje takve mjere. O zakonitosti štrajka sud će odlučivati u nastavku postupka.
Na Županijskom sudu u Zagrebu danas je održano prvo pripremno ročište u pravnom sporu između Zagrebačkog holdinga i sindikata koji su pokrenuli opći štrajk.
Pred sutkinjom Ksenijom Jakovčević razmatran je prijedlog Zagrebačkog holdinga za zabranu štrajka i donošenje hitne privremene mjere protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske.
Tužitelj je ostao pri prijedlogu za određivanje privremene mjere.
Holding: Kolektivni ugovor i dalje se primjenjuje
Odvjetnik Zagrebačkog holdinga kao jedan od ključnih argumenata istaknuo je pitanje takozvane klauzule socijalnog mira.
Prema njegovu tumačenju, i nakon isteka kolektivnog ugovora 15. svibnja ove godine njegove su se odredbe nastavile primjenjivati, među ostalim temeljem sporazuma sklopljenog 29. srpnja.
Pozvao se na odredbu prema kojoj se odredbe kolektivnog ugovora trebaju primjenjivati u cijelosti do sklapanja novog kolektivnog ugovora.
“Ako ugovor iz 2025. godine vrijedi i primjenjuje se, onda se primjenjuje i članak 167. u kojem se stranke obvezuju na socijalni mir, odnosno sindikati ne mogu provesti štrajk“, rekao je odvjetnik tužitelja u izravnom prijenosu na N1.
U prilog svom tumačenju pozvao se i na raniju odluku Vrhovnog suda RH iz 2017. godine, za koju smatra da se odnosi na usporedivu pravnu situaciju.
Drugi argument Holdinga odnosio se na pitanje nužnih poslova. Odvjetnik je istaknuo da se štrajk, prema njihovu tumačenju, nije smio pokrenuti prije nego što se utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati kako bi se zaštitili život, zdravlje i osobna sigurnost građana te osiguralo funkcioniranje komunalnog sustava.
Sindikati: Ne postoji obveza koja bi zabranila štrajk
Punomoćnik jednog od sindikata, Mumin Hodžić, osporio je takvo tumačenje.
Istaknuo je da je ključno pitanje postoji li nakon isteka kolektivnog ugovora i dalje obveza socijalnog mira koja bi sindikatima onemogućila pokretanje štrajka.
Prema njegovu tumačenju, sporazum od 29. srpnja jasno potvrđuje da je kolektivni ugovor istekao te predviđa pregovore o sklapanju novog ugovora.
“Zato izraz ‘u cijelosti’ nije moguće izdvojiti iz ostatka sporazuma, nego treba utvrditi zajedničku namjeru stranaka i jesu li doista ponovno ugovorile obvezno pravo zabrane štrajka“, rekao je Hodžić.
Dodao je da postupak utvrđivanja nužnih poslova ne suspendira pravo na štrajk, nego treba omogućiti zaštitu građana uz istodobno očuvanje tog prava.
Kao primjer naveo je da je sindikat sam organizirao nužne intervencije te da je 28. rujna bilo omogućeno 20 vozila za potrebe nužnih poslova, dok je Holding devet vozila vratio kao nepotrebne.
Sindikati su također odbacili tvrdnje da nisu pregovarali u dobroj vjeri.
“Za potpunu privremenu zabranu nije dovoljna opća tvrdnja o mogućim posljedicama štrajka. Tužitelj je morao konkretizirati koje opasnosti postoje i zašto ih nije moguće spriječiti nužnim poslovima“, rekao je Hodžić.
Sud odbio privremenu mjeru
Branitelj drugog sindikata također je istaknuo da Zakon o radu, prema njegovu tumačenju, ne propisuje obvezu sindikata da prije pokretanja štrajka sklope poseban sporazum kojim bi se odredili nužni poslovi.
Prema njegovim riječima, poslodavac je postupak za utvrđivanje nužnih poslova mogao pokrenuti ranije.
Braniteljica trećeg sindikata ocijenila je navode Holdinga neutemeljenima te istaknula kako se sporazum ne može tumačiti izdvojeno, već u cjelini.
Nakon uvida u spis i dostavljene dokaze sud je zaključio pripremni postupak i odlučio da će se provesti glavna rasprava.
Istodobno je odbijen prijedlog Zagrebačkog holdinga za određivanje privremene mjere.
“Unatoč tome što je tužitelj dokazao prvu pretpostavku, nije učinio vjerojatnim razloge koji bi opravdavali donošenje mjere“, obrazložila je sutkinja Jakovčević, dodajući da razlozi tužitelja nisu bili dovoljno konkretizirani.
Sud je odbio i prijedlog za saslušanje svjedoka.
Ročište za objavu presude zakazano je za srijedu u 10.30 sati.
ZET također traži zabranu štrajka
Za 13 sati zakazano je drugo ročište u kojem ZET traži određivanje iste mjere protiv Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikata vozača i prometnih radnika ZET Zagreb te Sindikata autobusnog-tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb.
U tom će postupku sutkinja izvjestiteljica biti Lidija Bošnjaković.
Pravni sporovi uslijedili su nakon što su sindikati pokrenuli opći štrajk zbog nezadovoljstva pregovorima o plaćama i drugim materijalnim pravima.
Gradske tvrtke tvrde da štrajk nije organiziran u skladu sa zakonskim procedurama i da je potrebno osigurati minimum usluga za građane.
Sindikati, s druge strane, tvrde da su ispunili zakonske uvjete za štrajk te da je on krajnje sredstvo nakon neuspjelih pregovora.
Današnja odluka u postupku protiv Zagrebačkog holdinga znači da za sada nije prihvaćen zahtjev za privremenom zabranom štrajka. O zakonitosti samog štrajka odlučivat će se u nastavku sudskog postupka, dok se odluka u postupku koji je pokrenuo ZET tek očekuje.
