Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u srijedu je na razgovor pozvalo ruskog veleposlanika u Hrvatskoj Aleksandera Nurizadea, kojemu je prenesena osuda Zagreba zbog niza sigurnosnih incidenata u državama članicama Europske unije i, kako je navedeno, intenziviranja ruskih hibridnih aktivnosti u regiji.
Prema priopćenju MVEP-a hrvatska je strana izrazila zabrinutost zbog incidenata koji uključuju povrede zračnog prostora i teritorijalnih voda te slučajeva povezanih s dronovima u više članica EU-a, među kojima su Rumunjska, Litva, Poljska, Njemačka i Danska.
“Izražena je osuda intenziviranja hibridnih aktivnosti i kršenja međunarodnog prava, koje potencijalno mogu imati ozbiljne i dalekosežne posljedice za regionalnu sigurnost“, priopćio je MVEP.
Hrvatsko ministarstvo pozvalo je Rusiju da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država članica EU-a te da poduzme mjere kako bi se spriječili daljnji sigurnosni rizici u Europi. Istaknuto je i da daljnje pogoršanje odnosa s Rusijom nije u interesu nijedne zemlje, osobito u kontekstu mogućih mirovnih pregovora o završetku rata u Ukrajini.
Rusko veleposlanstvo u Zagrebu objavilo je vlastito priopćenje o razgovoru, navodeći da je veleposlanik Nurizade “snažno negirao“ optužbe koje mu je iznijela hrvatska strana i ocijenio ih nedokazanima.
Prema ruskom veleposlanstvu, Nurizade smatra da je riječ o “koordiniranoj provokaciji“ usmjerenoj prema daljnjem pogoršanju odnosa s Rusijom. Izrazio je i žaljenje što, kako je rekao, hrvatska strana “povlađuje kijevskom režimu i njegovim stranim pokroviteljima koji su zainteresirani za nastavak sukoba“.
Ruski veleposlanik pritom je iznio i stav Moskve o napadima na prometnu i željezničku infrastrukturu u Ukrajini. Prema priopćenju veleposlanstva, ustvrdio je da su željeznička čvorišta i vozni park na ukrajinskom teritoriju, ako su angažirani u prijevozu tereta u interesu ukrajinskih oružanih snaga, “legitimni vojni ciljevi“ ruske vojske.
Nurizade je u razgovoru također podsjetio na rusko viđenje uzroka rata u Ukrajini, optužujući zapadne zemlje za pretvaranje Ukrajine u “antiruski projekt“, dok je Rusija, prema njegovim tvrdnjama, odgovorila na kontinuirane napade ukrajinskih snaga na ruski teritorij i infrastrukturu.
Razgovor u MVEP-u održan je u trenutku pojačanih diplomatskih poruka europskih država o sigurnosnim incidentima povezanima s dronovima, povredama zračnog prostora i drugim oblicima hibridnih aktivnosti. Hrvatska i Rusija pritom su iznijele bitno različita tumačenja uzroka i odgovornosti za takve incidente.
