Danas, 10. rujna, obilježava se Svjetski dan prevencije suicida, dan posvećen podizanju svijesti o mogućnostima prevencije, važnosti pružanja podrške osobama koje prolaze kroz psihičku krizu te potrebi za otvorenim razgovorom o mentalnom zdravlju.
Iako podaci pokazuju da se broj suicida u Hrvatskoj dugoročno smanjuje, Hrvatska i dalje bilježi više stope smrtnosti od suicida u odnosu na prosjek Europske unije. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objavljeni 9. rujna 2026., donose pregled kretanja suicida sve do 2025. godine.
Broj suicida u Hrvatskoj dugoročno se smanjuje
Prema podacima HZJZ-a, od 1999. godine u Hrvatskoj je prisutan trend pada broja suicida. Analiza razdoblja od 2001. do 2025. pokazuje da se ukupna stopa smrtnosti od suicida smanjuje za 2,3 posto godišnje. Pad je nešto izraženiji kod žena, gdje iznosi 2,83 posto godišnje, dok kod muškaraca iznosi 2,28 posto.
Najnoviji grafički prikaz HZJZ-a pokazuje da je u 2025. godini zabilježeno manje od 500 smrtnih slučajeva zbog suicida, čime se nastavlja dugogodišnji trend smanjenja u odnosu na prethodna desetljeća. HZJZ pritom naglašava da su podaci o umrlima od suicida za 2025. godinu preliminarni.
Za usporedbu, u 2024. godini u Hrvatskoj su registrirana 542 slučaja suicida, odnosno stopa od 14,0 na 100.000 stanovnika.
Muškarci i dalje znatno češće umiru od suicida
Jedan od podataka koji posebno upozorava jest razlika između muškaraca i žena.
U posljednjem desetogodišnjem razdoblju, od 2016. do 2025. godine, omjer suicida muškaraca i žena iznosio je 3,4 : 1. U prethodnom desetogodišnjem razdoblju taj je omjer bio 3,1 : 1, dok je između 1985. i 1994. godine iznosio 2,5 : 1.
Drugim riječima, iako ukupni broj suicida pada, razlika između muškaraca i žena u Hrvatskoj posljednjih se desetljeća povećava.
Što pokazuju podaci o djeci i mladima?
Posebnu pozornost privlače podaci za djecu i mlade. HZJZ navodi da stopa smrtnosti od suicida kod osoba u dobi od 10 do 24 godine dugoročno pokazuje trend pada, iako uz određene oscilacije.
U 2025. godini stopa za tu dobnu skupinu iznosila je 2,6 na 100.000 stanovnika, dok je najviša zabilježena vrijednost u promatranom razdoblju bila 8,7 na 100.000, 2003. godine.
Podaci pokazuju i da stope smrtnosti od suicida rastu s dobi, dok se u skupinama od 25 do 39, 40 do 64 te 65 i više godina također bilježi dugoročan pad, uz oscilacije u pojedinim godinama.
Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije
Unatoč pozitivnom dugoročnom trendu, Hrvatska još uvijek ima višu stopu smrtnosti od suicida od prosjeka zemalja članica EU-a.
Prema najnovijim podacima koje navodi HZJZ, prosječna stopa smrtnosti od suicida u državama članicama EU27 u 2023. godini iznosila je 10,4 na 100.000 stanovnika. Za osobe mlađe od 65 godina iznosila je 8,8, a za osobe starije od 65 godina 17,1 na 100.000 stanovnika.
HZJZ također upozorava na regionalne razlike unutar Hrvatske. Panonska i Sjeverna Hrvatska bilježe više dobno-standardizirane stope smrtnosti od suicida od Grada Zagreba i Jadranske Hrvatske.
Svaka brojka predstavlja nečiji život
Statistika pokazuje trendove, ali iza svakog broja nalazi se osoba, obitelj i cijela zajednica. Zato je Svjetski dan prevencije suicida puno više od dana kada se objavljuju statistički podaci.
To je prilika da se podsjetimo koliko je važno razgovarati, slušati i reagirati na vrijeme.
Osobu koja prolazi kroz teško razdoblje ne treba osuđivati niti umanjivati njezine probleme. Ponekad upravo jednostavno pitanje – „Kako si?“ – i spremnost da nekoga saslušamo mogu biti važan prvi korak prema pomoći.
Promjene u ponašanju, povlačenje iz društva, osjećaj beznađa, izražena psihička patnja ili dojam da osoba više ne vidi izlaz iz problema ne treba ignorirati. U takvim situacijama važno je potražiti stručnu pomoć i osobu ne ostavljati samu s problemom.
Prevencija je moguća
Najnoviji podaci HZJZ-a pokazuju da se situacija u Hrvatskoj dugoročno poboljšava. Ipak, činjenica da je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije pokazuje da je prevenciju potrebno nastaviti razvijati kroz dostupniju psihološku i psihijatrijsku pomoć, edukaciju, rano prepoznavanje teškoća te smanjivanje stigme povezane s mentalnim zdravljem.
Svjetski dan prevencije suicida zato je podsjetnik da o mentalnom zdravlju ne smijemo šutjeti. Razgovor može biti početak pomoći, a pomoć treba potražiti na vrijeme.
Ako se osoba nalazi u neposrednoj opasnosti ili postoji rizik da će nauditi sebi, potrebno je odmah kontaktirati hitnu medicinsku pomoć ili otići u najbližu zdravstvenu ustanovu.
