Ako ste posljednjih tjedana primijetili sitne, gotovo prozirne kukce kako padaju s drveća, lijepe se za odjeću ili završavaju u stanu niste jedini.
Hrastove mrežaste stjenice ove su sezone ponovno u velikom broju prisutne u Zagrebu, a građanima najviše problema stvaraju njihova brojnost i neugodan osjećaj kada se nađu na koži.
Sitne su, ali ih je ove godine posvuda
Hrastova mrežasta stjenica invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europi je prvi put zabilježena početkom 2000-ih, dok je u Hrvatskoj prvi put evidentirana 2013. godine. Od tada se proširila na brojna područja, uključujući i urbana sredine.
Posebno su povezane s hrastovima, na čijem lišću žive i hrane se biljnim sokovima. Kod jačih napada listovi mogu poprimiti brončanu ili smeđu boju i prerano početi otpadati.
Problem za Zagrepčane nastaje kada ih u velikom broju počnu primjećivati na balkonima, terasama, prozorima, odjeći i drugim površinama.
Kako ih prepoznati?
Hrastova mrežasta stjenica vrlo je sitna i karakterističnog je mrežastog izgleda. Tijelo i krila djeluju gotovo prozirno, zbog čega ih je ponekad teško uočiti dok se ne pojave u većem broju.
Najčešće ćete ih pronaći u blizini hrastova, osobito tijekom toplog dijela godine. U Zagrebu se mogu pojaviti na ulicama, parkovima, dvorištima i drugim zelenim površinama gdje ima hrastova.
Važno je napomenuti da ih ne treba zamijeniti s klasičnim kućnim stjenicama. Hrastova mrežasta stjenica nije nametnik koji živi u madracima ili namještaju.
Jesu li opasne za ljude?
Iako su prvenstveno biljojedi i hrane se biljnim sokovima, posljednjih godina sve je više prijava građana koji navode neugodno peckanje, svrbež ili iritaciju kože nakon kontakta s njima. U Hrvatskoj, međutim, zasad nema dovoljno medicinske dokumentacije koja bi potvrdila ozbiljne zdravstvene posljedice njihova kontakta s ljudima.
Zato ih prije svega treba promatrati kao vrlo dosadnu i brojnu napast, a ne kao opasnog kukca koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju.
Kako ih se riješiti iz stana?
Dobra vijest je da ne morate posezati za agresivnim kemikalijama čim ih primijetite nekoliko na prozoru.
1. Najjednostavnije – usisajte ih
Ako su već ušli u stan, jedan od najjednostavnijih načina uklanjanja je usisavanje. Možete ih ukloniti i mekanom četkom ili papirnatim ubrusom.
Nakon toga sadržaj usisavača ili prikupljene kukce najbolje je odmah odložiti u zatvorenu vrećicu.
2. Postavite mrežice na prozore
Ako vam stjenice stalno ulaze kroz prozore, komarnici i druge mrežice mogu biti vrlo učinkovita fizička prepreka.
Posebno ih se isplati postaviti na prozore i balkonska vrata koja su najbliže krošnjama drveća.
3. Zatvorite moguće ulaze
Provjerite postoje li oko prozora, vrata, roleta ili drugih otvora sitni procjepi kroz koje kukci mogu ulaziti.
Što je manje otvorenih ulaza, manje je i šanse da će završiti u vašem domu.
4. Ne gnječite ih bez potrebe
Ako ih pronađete na zavjesama, zidovima ili prozorima, bolje ih je ukloniti usisavanjem ili pažljivim skupljanjem nego ih gnječiti po površinama.
5. Ne pretjerujte s insekticidima
Kod velikog broja stjenica mnogi će prvo posegnuti za sprejevima protiv kukaca. No kod hrastove mrežaste stjenice problem je što je pokazala otpornost na niz dostupnih insekticida, pa kućno prskanje često nije najbolje dugoročno rješenje.
Osim toga, nepotrebno korištenje insekticida u zatvorenom prostoru može biti štetno za ukućane i kućne ljubimce.
Što ako vam dođu na kožu?
Ako primijetite sitne kukce na koži, jednostavno ih uklonite i operite područje vodom.
Ako se pojave svrbež, crvenilo ili oteklina, može pomoći hladan oblog, a najvažnije je izbjegavati češanje. Kod jače ili dugotrajne reakcije potrebno je potražiti savjet liječnika.
Zašto ih je ove godine toliko?
Točan razlog zbog kojeg ih građani ove godine primjećuju u tako velikom broju ne može se svesti na samo jedan faktor. Riječ je o invazivnoj vrsti koja se posljednjih godina širi Europom i Hrvatskom, a pogodovanje toplih uvjeta može pridonijeti velikoj brojnosti.
Stručnjaci upozoravaju da je hrastova mrežasta stjenica već postala udomaćena u dijelu Hrvatske, uključujući šumska i urbana područja.
Zato se čini da će sitne „mrežaste“ stjenice biti sve češći ljetni prizor u Zagrebu, osobito ondje gdje ima mnogo hrastova.
