Nakon više od osam desetljeća 500 žrtava poratnog komunističkog nasilja dobilo je dostojan grob u Hrvatskoj. U Donjem Maclju, kod Spomen-crkve Muke Isusove, u subotu 22. kolovoza održana je misa zadušnica i posljednji ispraćaj posmrtnih ostataka koji su u svibnju ove godine preuzeti iz Slovenije, javio je Vojni ordinarijat.
Obred je predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan, koji je u propovijedi naglasio da žrtve ne smiju ostati tek broj u povijesnim statistikama.
“Gdje čovjek vidi kosti, Bog vidi osobu; gdje povijest vidi broj, Bog vidi lice“, poručio je Bogdan, podsjećajući da su ljudi čiji su ostaci danas pokopani imali svoje obitelji, domove, nade i planove.
Posmrtni ostaci ekshumirani u četiri slovenska grobišta
Riječ je o posmrtnim ostacima ekshumiranima od 2013. do 2017. godine iz četiri masovne grobnice na području Slovenije. Najviše ih je pronađeno u Košnici pri Celju – 307, zatim 161 u Cerklju ob Krki, 22 na lokalitetu Podstenice – Jama v Rugarskih klancih te deset u Trebčama.
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, riječ je pretežito o muškarcima u dobi između 18 i 40 godina, među kojima je bilo i maloljetnika. Pronađeni tragovi nasilne smrti, kao i osobni i vjerski predmeti, odjeća i obuća, upućuju na pripadnost hrvatskim skupinama stradalima na Križnom putu i u poraću 1945. godine.
Zbog stanja i fragmentiranosti ostataka individualna identifikacija nije bila moguća.
Hrvatska je posmrtne ostatke službeno preuzela od Slovenije 13. svibnja 2026., u prvoj institucionalnoj primopredaji takve vrste između dviju država. Nakon toga prevezeni su u Hrvatsku, gdje su naposljetku položeni u zajedničku grobnicu u Donjem Maclju.
Medved: 500 nasilno prekinutih života
Na posljednjem ispraćaju sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava te predstavnici državnih i lokalnih vlasti, braniteljskih i stradalničkih udruga.
Medved je istaknuo da se pred okupljenima ne nalazi samo brojka, nego 500 ljudskih sudbina.
“Danas stojimo pred 500 ljudskih sudbina, pred 500 nasilno prekinutih života“, rekao je ministar, naglašavajući odgovornost države da nastavi sustavno i znanstveno istraživati masovne grobnice te žrtvama osiguravati dostojan ukop.
Zrelo se društvo ne boji arhiva i činjenica
U svojoj propovijedi biskup Bogdan posebno je istaknuo potrebu za istinom, ali bez stvaranja novih podjela.
“Zrelo se društvo ne boji arhiva, znanstvenih istraživanja ni činjenica“, poručio je.
Istina, dodao je, nije potrebna radi osvete, nego kako bi obitelji dobile odgovore, žrtvama se gdje god je moguće vratila imena, a društvo izgradilo pravednije i mirnije pamćenje.
“Uskratiti čovjeku grob znači i nakon smrti uskraćivati mu mjesto u ljudskom sjećanju“, rekao je Bogdan.
Upravo je dostojan ukop, prema njegovim riječima, način da se pokojnicima vrati ono što im pripada, mjesto molitve, pijeteta i sjećanja.
81 lijes za 500 žrtava
Posmrtni ostaci položeni su u 81 mali lijes, simbolično prema broju godina koje su protekle od njihova stradanja. Lijesovi su bili prekriveni hrvatskim zastavama, a potom su položeni u zajedničku grobnicu.
Obred su glazbeno pratili Klapa sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice, Ansambl Celeste, White Quartet i trubač Marko Halužan. Nakon polaganja lijesova Halužan je izveo “Tišinu“.
Vijence su položili predstavnici Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja, Krapinsko-zagorske županije i Općine Đurmanec, a počast žrtvama odali su i članovi obitelji, rodbina, prijatelji te brojni građani.
“Najdostojniji spomen mrtvima jest život u kojem poštujemo žive“, poručio je biskup Bogdan.
Uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, nacizma, fašizma i komunizma, 500 žrtava tako je nakon 81 godine dobilo mjesto na kojem ih se može dostojno oplakivati i pamtiti.
