Gospić i Lika posljednjih su dana u središtu javnosti zbog više desetaka tisuća tona nezakonito odloženog otpada, a pitanje mogućeg onečišćenja tla i podzemnih voda sve snažnije prelazi lokalne granice. Dok institucije najavljuju dodatna ispitivanja i sanaciju, političke stranke traže odgovornost, a građani neovisne podatke o tome što se nalazi u njihovoj vodi, tlu i okolišu.
Slučaj ilegalno odloženog otpada u Gospiću prerastao je u jednu od najvećih političkih i ekoloških tema ovog ljeta. Nakon informacija o približno 37.000 tona otpada na lokaciji u Gospiću, otvoreno je pitanje ne samo odgovornosti za njegovo nezakonito odlaganje nego i mogućih posljedica za okoliš i zdravlje stanovništva.
Posebnu zabrinutost izazvala je informacija o prisutnosti PFAS spojeva i teških metala, odnosno tvari koje mogu biti dugotrajno prisutne u okolišu. Istodobno, građani Gospića, Senja, Raba i drugih područja traže odgovor na pitanje može li onečišćenje iz ličkog područja imati šire posljedice.
Građani traže neovisna ispitivanja
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije pozvao je stanovnike Gospića, Otočca i Senja te općina Perušić i Karlobag koji koriste privatne bunare, cisterne ili lokalne vodovode izvan sustava javne vodoopskrbe da dostave podatke o svojim izvorima.
Istodobno je Zavod naglasio da je voda iz sustava javne vodoopskrbe na navedenom području provjerena i sigurna za piće te da dosadašnje analize ne ukazuju na utjecaj procjednih voda s odlagališta u Gospiću na javnu vodoopskrbu.
Upravo ta razlika između javnog vodoopskrbnog sustava i privatnih izvora postala je jedna od važnih tema. Građani koji koriste vlastite bunare i lokalne izvore žele znati jesu li i ti izvori obuhvaćeni dovoljnim monitoringom.
Rab traži preventivne mjere
Zabrinutost se proširila i na otok Rab.
Nezavisni klub vijećnika Municipium i klub vijećnika SDP-a najavili su četiri prijedloga za sjednicu Gradskog vijeća Raba 14. kolovoza. Traže hitnu nabavu i ugradnju naprednog filtracijskog sustava na vodozahvatu Hrmotine, koji bi mogao uklanjati PFAS spojeve i otopljene teške metale.
Uz to traže hitnu sanaciju lokacije u Gospiću, kontinuirani izvanredni monitoring PFAS-a i teških metala te ispitivanje vode na lokalnim izvorima na Rabu.
Politički prijedlog temelji se na preventivnom pristupu: ne čekati eventualnu pojavu onečišćenja na drugim područjima, nego unaprijed provjeriti moguće rizike.
No, tvrdnje o povezanosti podzemnih voda Like i Gacke s pojedinim izvorima na Rabu, kao i mogućem transportu PFAS-a prema drugim područjima, zahtijevaju stručnu hidrogeološku potvrdu. Sama geografska blizina ili postojanje podzemnih koridora nije dovoljna za zaključak da je određeni izvor kontaminiran.
I Senj traži odgovore
Mostov vijećnik iz Senja Hrvoje Bezjak otvorio je zasebno pitanje područja Svetog Jurja.
Bezjak upozorava na navode prema kojima je opasan otpad na tom području odlagan ranije te traži neovisna ispitivanja tla, podzemnih voda, obale i mora.
Pitanja koja postavlja jednostavna su, je li tlo sigurno, kakva je kvaliteta podzemnih voda i postoji li ikakav rizik za more i zdravlje stanovništva?
Za sada, međutim, javnosti nedostaju cjeloviti i javno dostupni rezultati takvih ciljanih istraživanja za područje Svetog Jurja.
Liječnica: Ne možemo reći da je povezano, ali baca sumnju
Posebnu pažnju izazvali su istupi gospićke liječnice Mirjane Vrkljan Radošević.
Ona tvrdi da joj se posljednjih dana učestalo javljaju zabrinuti pacijenti te govori o slučajevima teških bolesti među mlađim osobama. Istodobno je naglasila važnu ogradu, ne postoji službeni znanstveni dokaz da su ti zdravstveni slučajevi povezani s ilegalno odloženim otpadom.
Liječnica je navela i da je još u ožujku 2025. slala uzorke otpada i vode na analizu u Berlin. Prema njezinim riječima, analiza krutog otpada pokazala je prisutnost PFAS-a i teških metala, dok tada u uzorcima vode nije bilo naznaka PFAS-a.
Upravo je ovdje potrebno razlikovati nalaz kemijskih tvari od dokaza o njihovom utjecaju na zdravlje. Pronalaženje PFAS-a u otpadu ne znači automatski da je kontaminirano stanovništvo, niti dokazuje uzročno-posljedičnu vezu s određenom bolešću. Za takve zaključke potrebna su sustavna mjerenja i epidemiološka istraživanja.
Testira se i krv stanovnika
U cijelu priču uključila se i europska politika.
Zastupnik Možemo u Europskom parlamentu Gordan Bosanac objavio je u razgovoru na N1 da je sedmero stanovnika gospićkog područja sudjelovalo u testiranju krvi na PFAS spojeve u Bruxellesu.
Prema njegovim riječima, cilj nije bio utvrditi koliko PFAS-a ima u vodi ili zemlji, nego postoji li kod stanovnika mjerljiva izloženost tim spojevima. Rezultati se, prema njegovoj najavi, očekuju krajem kolovoza ili početkom rujna.
Takvi rezultati mogli bi biti važni za daljnju procjenu situacije, ali ni biomonitoring sam po sebi ne može utvrditi izvor izloženosti. Za to je potrebno usporediti rezultate s podacima o okolišu, prehrani, vodi, radnom i životnom okruženju te drugim mogućim izvorima PFAS-a.
Slučaj postaje i politička bitka
Ekološka kriza istodobno je postala ozbiljan politički problem za Vladu Andreja Plenkovića.
Oporba tvrdi da je riječ o dokazu sustavnog neuspjeha države u nadzoru gospodarenja otpadom. Most je najavio vlastiti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, dok SDP i druge oporbene stranke također pripremaju političku inicijativu.
Most Vladi među ostalim zamjera nedostatak pravodobnog i koordiniranog djelovanja nadležnih tijela te nedovoljno informiranje stanovništva o mogućim rizicima.
Vlada, s druge strane, poručuje da će sanacija biti provedena i da institucije postupaju u okviru svojih ovlasti.
Tema je izazvala i neslaganja unutar parlamentarne većine, posebno nakon što je Domovinski pokret zatražio hitan koalicijski sastanak i dodatne informacije o planu sanacije.
Ekologija je najpotentnija tema za rušenje Vlade
PR-ovac Thomas Bauer ocijenio je da je ekologija trenutačno politički najjača tema kojom se može napasti Vladu. Istaknuo je da slučaj treba ozbiljno shvatiti, ali je istodobno upozorio na politički aspekt trenutka u kojem je afera izbila u javnost.
Takav pogled dodatno pokazuje koliko je slučaj prerastao pitanje samog otpada.
Političari jedni druge optužuju za politiziranje, dok građani traže nešto znatno jednostavnije – pouzdane rezultate mjerenja i jasne odgovore.
Što će pokazati službene analize?
U konačnici, najveću težinu neće imati političke konferencije za novinare ni objave na društvenim mrežama, nego rezultati stručnih analiza.
Potrebno je utvrditi što je točno odloženo na lokaciji u Gospiću, u kojim se koncentracijama nalaze PFAS spojevi i teški metali, jesu li i u kojoj mjeri prodrli u tlo i podzemne vode, postoji li hidrogeološka povezanost s drugim vodoopskrbnim područjima, kakva je kvaliteta privatnih bunara i lokalnih izvora, postoji li mjerljiva izloženost stanovništva, te postoji li ikakva dokaziva povezanost s povećanim rizikom od bolesti.
Posebno je važno da rezultati budu javno dostupni, metodološki transparentni i neovisno provjerljivi.
Jer u ovom trenutku dvije stvari mogu biti istodobno točne, građani imaju opravdan razlog tražiti maksimalan oprez i transparentnost, ali jednako tako nije odgovorno prije završetka stručnih analiza proglašavati određenu bolest, područje ili izvor vode posljedicom ilegalno odloženog otpada.
Ličani, ali i stanovnici drugih potencijalno ugroženih područja, ne traže političke obračune. Traže činjenice. A upravo će činjenice iz laboratorija, monitoringa i neovisnih stručnih analiza pokazati koliko je ovaj slučaj doista velik, i kakve će posljedice ostaviti na okoliš i ljude.
Poznati PR-ovac o trovanju Like: Ekologija je u Hrvatskoj najpotentnija tema za srušiti Vladu
