Hrvatski časnički zbor Splita stao je uz Marija Jareba i Mislava Togonala, traže preispitivanje obilježavanja 27. srpnja.
Hrvatski časnički zbor Grada Splita objavio je priopćenje u kojem izražava potporu povjesničaru dr. sc. Mariju Jarebu i novinaru Hrvatskog radija Mislavu Togonalu. Ujedno pozivaju na preispitivanje načina obilježavanja 27. srpnja te traže sustavno istraživanje događaja iz ljeta 1941. godine.
Hrvatski časnički zbor Grada Splita priopćio je kako daje punu potporu povjesničaru dr. sc. Mariju Jarebu i novinaru Hrvatskog radija Mislavu Togonalu nakon polemika koje su uslijedile zbog javnih istupa o karakteru ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. godine.
U priopćenju navode da smatraju neprihvatljivim, kako tvrde, političke pritiske i pokušaje javne diskreditacije znanstvenika i novinara zbog iznošenja njihovih stručnih stajališta te ističu da povijesna znanost i slobodno novinarstvo moraju biti zaštićeni od ideoloških pritisaka.
Posebno su kritizirali način na koji se, prema njihovu mišljenju, obilježava 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Hrvatske, ocjenjujući da se pritom nedovoljno govori o stradanju hrvatskih i muslimanskih civila koje je uslijedilo nakon izbijanja ustanka.
U priopćenju navode da ne osporavaju zločine počinjene nad srpskim civilima tijekom uspostave Nezavisne Države Hrvatske, ali smatraju da ti zločini ne mogu biti opravdanje za odmazdu nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom. Podsjećaju na stradanja u mjestima poput Boričevca, Brotnje, Suvaje, Drvara, Bosanskog Grahova i Kulen-Vakufa.
Kao jedno od relevantnih istraživanja izdvajaju rad povjesničara Maxa Bergholza, autora knjige Nasilje kao generativna sila, za koju navode da dokumentira zločine počinjene nad različitim skupinama stanovništva tijekom događaja 1941. godine.
Poziv na nova istraživanja
Hrvatski časnički zbor Split pozvao je Hrvatski institut za povijest, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, sveučilišta, arhive i druge znanstvene ustanove da provedu sustavno i interdisciplinarno istraživanje događaja od srpnja do rujna 1941. godine.
Predlažu izradu cjelovitog poimeničnog popisa svih civilnih žrtava, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjeroispovijest, te otvaranje javne i stručne rasprave o tome treba li se 27. srpnja i dalje obilježavati na dosadašnji način.
Priopćenje zaključuju porukom da se povijesna istina, prema njihovu stajalištu, ne može temeljiti na selektivnom pristupu te da sve nevine žrtve zaslužuju jednako dostojanstvo i pijetet.
Objava Hrvatskog časničkog zbora dolazi nakon što je Srpsko narodno vijeće kritiziralo gostovanje Marija Jareba u programu Hrvatskog radija i zatražilo od HRT-a da ne emitira sadržaje za koje smatra da predstavljaju povijesni revizionizam. Rasprava o karakteru ustanka u Srbu i događajima koji su uslijedili desetljećima je predmet različitih historiografskih tumačenja i javnih polemika.
Hrvatski časnički zbor Split:
PRIOPĆENJE HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA GRADA SPLITA
Potpora dr. sc. Mariju Jarebu i novinaru Mislavu Togonalu te zahtjev za preispitivanjem obilježavanja 27. srpnja
Hrvatski časnički zbor Grada Splita daje punu potporu povjesničaru dr. sc. Mariju Jarebu i novinaru Mislavu Togonalu, koji su u javnom prostoru otvorili legitimnu i potrebnu raspravu o stvarnom karakteru događaja od 27. srpnja 1941. godine.
Smatramo nedopustivim da se znanstvenike i novinare izlaže političkim pritiscima i pokušajima javne diskreditacije zato što iznose istraživački utemeljena stajališta i propituju povijesne narative oblikovane u komunističkom razdoblju. Povijesna znanost i slobodno novinarstvo ne smiju biti podvrgnuti ideološkoj cenzuri.
Posebno zabrinjava što se 27. srpnja i danas obilježava u okviru jednostranog prikaza „Dana ustanka naroda Hrvatske“, bez cjelovitog sagledavanja događaja koji su toga dana i u tjednima nakon njega uslijedili.
Ne osporavamo da su nad srpskim civilima počinjeni zločini koje treba jasno istražiti i osuditi. Postojale su i lokalne skupine samozvanih, takozvanih „divljih ustaša“, koje su počinjale nasilje, pljačke i ubojstva. Međutim, prethodni zločini ne mogu biti opravdanje za kolektivnu odmazdu i masovne pokolje hrvatskoga i muslimanskog stanovništva.
Već od 27. srpnja 1941. započela su ubojstva civila na području Like i zapadne Bosne. Ubijeni su hodočasnici iz Drvara koji su se vraćali sa svetkovine svete Ane, zajedno s drvarskim župnikom vlč. Waldemarom Maksimilijanom Nestorom. U Bosanskom Grahovu na osobito svirep način mučen je i ubijen don Juraj Gospodnetić. Uslijedili su zločini i progoni u Brotnji, Boričevcu, Suvaji i drugim hrvatskim naseljima, a nekoliko tjedana poslije i masovno stradanje muslimanskog stanovništva Kulen-Vakufa i okolnih sela.
Te su žrtve desetljećima bile potisnute na rub službenog sjećanja jer se njihovo stradanje nije uklapalo u nametnuti komunistički mit.
Posebnu važnost ima istraživanje povjesničara Maxa Bergholza, autora nagrađene knjige Nasilje kao generativna sila. Bergholz ne štedi nijednu stranu: opisuje zločine počinjene nad Srbima, ali jednako tako dokumentira masovne zločine četničkih skupina, tzv. srpskih ustanika nad hrvatskim i muslimanskim civilima. Njegovo istraživanje potvrđuje koliko su jednostrani i selektivni nametnuti jugoslavenski povijesni narativi opasni i neprihvatljivi.
Zato smatramo da je krajnje vrijeme da Republika Hrvatska preispita način obilježavanja 27. srpnja i prekine s praksom koja proizlazi iz komunističke interpretacije povijesti, a zanemaruje patnju hrvatskih i muslimanskih žrtava.
Pozivamo Hrvatski institut za povijest, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, sveučilišta, arhive i druge relevantne ustanove da pokrenu sustavno i interdisciplinarno istraživanje događaja od srpnja do rujna 1941. godine, utvrde potpunu kronologiju zbivanja te izrade cjelovit poimenični popis svih civilnih žrtava, bez obzira na njihovu nacionalnost i vjeru.
Također pozivamo na javnu i stručnu raspravu o tome može li se datum koji je za tisuće hrvatskih i muslimanskih obitelji označio početak progona, pokolja i trajnog egzodusa i dalje obilježavati kao dan političkog slavlja.
Republika Hrvatska počiva na slobodi znanstvenog istraživanja, slobodi novinarstva, dostojanstvu svake nevine žrtve i pravu na povijesnu istinu.
Hrvatski časnički zbor Grada Splita stoga će, zajedno s hrvatskim braniteljskim, žrtvoslovnim, znanstvenim i drugim udrugama, poduprijeti sve zakonite inicijative kojima je cilj cjelovito rasvjetljavanje događaja i prestanak njihova jednostranog prikazivanja.
Puna potpora dr. sc. Mariju Jarebu i Mislavu Togonalu.
Istina ne može biti selektivna, niti žrtve mogu biti podijeljene na one kojih se smijemo i one kojih se ne smijemo sjećati. Samo cjelovita povijesna istina može biti temelj pijeteta, pomirenja i odgovornosti prema svim nevinim žrtvama.
