U Boričevcu je obilježen Dan sjećanja na žrtve stradale 1941. godine. Komemoracija je održana molitvom, procesijom i polaganjem vijenaca, uz prisjećanje na hrvatske civile koji su tijekom Drugog svjetskog rata ubijeni ili protjerani iz mjesta.
Dan sjećanja na žrtve Boričevca 1941. obilježen je u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Boričevcu, gdje je održana molitva, nakon čega su sudionici u procesiji stigli do spomen-obilježja žrtvama te položili vijence i zapalili svijeće, javio je hRT.
Komemoracija je održana u spomen na stradanje stanovnika Boričevca tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon izbijanja ustanka u Srbu krajem srpnja 1941., Boričevac je bio mjesto teških zločina nad hrvatskim civilima, a selo je spaljeno i opljačkano. Preživjeli stanovnici bili su prisiljeni napustiti svoje domove.
Na obilježavanju je govorio Marko Pavelić, potomak jedne od obitelji koja je živjela u Boričevcu.
“Moj otac Mile Pavelić je rođen ovdje, sa sestrom i četiri brata. On i njegova cijela obitelj, s ocem, stričevima i djedom iz zadruge Pavelić, bili su protjerani iz ovih krajeva. Dva strica su ostala i ovdje su poginula”, rekao je za HRT.
O razmjerima stradanja govorio je i Pero Šola iz žrtvoslovnih udruga.
“Ti ustanici su ih proganjali, a dio ljudi umirao je i tijekom bijega. Koliko ih je točno umrlo na tom putu, ne znamo, ali procjenjuje se da je od 1941. do 1945. godine stradalo oko 300 stanovnika Boričevca. Važno je reći da selo danas gotovo i ne postoji”, kazao je Šola.
Događaji u Boričevcu povezani su s ustankom koji je izbio u Srbu 27. srpnja 1941. godine. Karakter tog ustanka i događaja koji su uslijedili predmet su dugogodišnjih rasprava među povjesničarima, neki autori upozoravaju da su tijekom tih događaja počinjeni i teški zločini nad hrvatskim i drugim civilima u Boričevcu i okolnim mjestima.
Boričevac je naselje u Ličko-senjskoj županiji. Nalazi se uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Boričevac, koji je 1941. godine s okolnim mjestima imao oko 2000 stanovnika, koji su svi bili etnički Hrvati, spaljen je do temelja u ustanku Srba 1941. godine. Ustanici su najprije 27. srpnja 1941. pobili 37 Hrvata u obližnjem selu Brotinja, a kad su Hrvati napustili Boričevac, opljačkali su i spalili 1. i 2. kolovoza 1941. sve kuće i crkvu u Boričevcu; pritom su pobili sve Hrvate koji su u selu bili ostali -11 staraca, te 44 žena i djece. Nakon Drugog svjetskog rata, nije Hrvatima bio dozvoljen povratak u Boričevac, kao zapravo ni u jedno drugo mjesto koje je bilo zahvaćeno ustankom iz 1941. godine.
Potomci Boričevljana nastoje obnoviti svoje mjesto i ishoditi povrat oduzetih imanja, te su okupljeni u Udrugu Ličana župe Borićevac, stoji na Wikipediji.
Komemoracija u Boričevcu svake godine okuplja članove obitelji stradalih, predstavnike udruga i građane koji odaju počast žrtvama i podsjećaju na civilna stradanja tijekom Drugog svjetskog rata.
