Zamislite organizam koji je počeo živjeti dok je Hanibal vodio svoje vojske, a i danas neumorno filtrira morsku vodu.
Znanstvenici vjeruju da bi golema karipska bačvasta spužva (Xestospongia muta) mogla biti stara više od 2.300 godina, što bi je svrstalo među najstarije žive poznate životinje na planetu.
Procjene sugeriraju da se kao mikroskopska ličinka pričvrstila za morsko dno još u vrijeme kada je živio kartaginski vojskovođa Hanibal, stoljećima prije vrhunca Rimskog Carstva.
Tisućljećima na istom mjestu
Za razliku od većine morskih životinja, spužve se nakon što se pričvrste za podlogu više ne kreću. Cijeli život provode na istome mjestu, neprekidno uvlačeći morsku vodu kroz složenu mrežu kanala kako bi iz nje izdvojile kisik, bakterije i druge mikroskopske čestice kojima se hrane.
Ako su procjene točne, kako piše timesofindia, ova je spužva tijekom više od dva tisućljeća preživjela bezbrojne oluje, promjene razine mora, oscilacije temperature oceana i brojne prirodne poremećaje koji su oblikovali karipske grebene.
Prirodni pročistač oceana
Divovske bačvaste spužve često nazivaju i “sekvojama koraljnih grebena” zbog njihove iznimne dugovječnosti i veličine. Odrasli primjerci mogu svakodnevno filtrirati tisuće litara morske vode, čime uklanjaju organske čestice i pomažu održavanju zdravlja koraljnih ekosustava.
Procjenjuje se da je primjerak s grebena pokraj otoka Curaçaa tijekom svog života kroz tijelo propustio oko 850 milijuna galona (više od 3,2 milijarde litara) morske vode, količinu dovoljnu za punjenje više od tisuću olimpijskih bazena.
Živi zapis povijesti oceana
Osim što su fascinantne zbog svoje starosti, ove spužve predstavljaju i vrijedan izvor podataka za znanstvenike. Njihova tkiva i kemijski sastav mogu sačuvati tragove promjena u morskom okolišu tijekom stoljeća ili čak tisućljeća.
Analizom takvih organizama istraživači mogu bolje razumjeti kako su se oceani mijenjali kroz povijest, kako su morski ekosustavi reagirali na klimatske promjene te koliko su pojedine vrste otporne na dugotrajne promjene okoliša.
Ipak, procjene još trebaju potvrdu
Znanstvenici naglašavaju da je procjena starosti vrlo velikih spužvi izvedena matematičkim modelima rasta te da nosi određenu razinu nesigurnosti. Unatoč tome, dosadašnja istraživanja upućuju na mogućnost da najveći primjerci vrste Xestospongia muta doista mogu živjeti više od dva tisućljeća, čime se ubrajaju među najdugovječnije životinje na Zemlji.
