Županijski sud u Zagrebu donio je odluku kojom je poništena presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba iz srpnja 1945. godine, kojom su na smrt strijeljanjem bili osuđeni svećenici Valentin Bocak, don Ivan Šabalja, Antun Vrančić, dr. Ilija Živković i Herbert Medić.
Zahtjev za obnovu postupka podnijeli su nećak don Ivana Šabalje Ivan Šabalj te Udruga Vigilare, uz pravnu potporu odvjetničkog ureda Jagar i Grebenar.
Sud: postupak bio dio političke represije
U obrazloženju presude sud je zaključio kako je tadašnji postupak bio rezultat zlouporabe političke moći te da su vojni sudovi u poraću korišteni kao instrument učvršćivanja nove vlasti, a ne kao neovisna pravosudna tijela, javlja Vigilare.
Navodi se kako optuženicima nisu bila zajamčena temeljna prava obrane, uključujući pravo na branitelja, žalbu i pravično suđenje, dok je normativni okvir omogućavao široku arbitrarnost u odlučivanju.
Bez konkretnih dokaza i jasnih optužbi
Sud je utvrdio i da u izvornoj presudi nisu bili jasno navedeni konkretni činjenični opisi kaznenih djela koja su se optuženicima stavljala na teret.
Prema sudu, tvrdnje o širenju propagande nisu bile potkrijepljene detaljima o vremenu, mjestu ili konkretnim radnjama, a presuda nije sadržavala ni obrazloženje izricanja najteže kazne, smrtne kazne strijeljanjem.
Povrede temeljnih pravnih načela
Županijski sud posebno je istaknuo da je u postupku došlo do povrede načela zakonitosti, budući da je primijenjena pravna uredba koja se odnosila retroaktivno na razdoblje prije njezina donošenja.
Time su, kako se navodi, povrijeđena temeljna načela kaznenog prava i standardi pravičnog suđenja.
Zaključak suda: Politički proces
U završnom dijelu obrazloženja sud zaključuje kako tadašnji vojni sudovi nisu djelovali neovisno, nego su bili dio sustava političke represije usmjerenog protiv osoba koje su smatrane neprijateljima novog režima, pri čemu su svećenici bili posebno izloženi progonu.
Ispravljanje povijesne presude
Odlukom o poništenju presude, sud je formalno rehabilitirao osuđene svećenike, navodeći da se radilo o postupku koji ne udovoljava ni minimalnim standardima pravičnog suđenja.
Odluka predstavlja još jedan u nizu slučajeva sudske revizije presuda iz poraća, kojima se preispituju odluke vojnih sudova iz razdoblja neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
