U ponedjeljak 22. lipnja održan je Spomen pohod na Jazovku. U znak vječne počasti mučenicima, koji po Bleiburzima, Križopućima, Jazovkama, Vukovarima i Srebrenicama te po sudištima poput Haaga dadoše i daju sebe da Dom opstane i jednom uskrsne u cjelovitoj slobodi, HOZ (Hrvatski obredni zdrug) je organizirao ovaj pohod.
Sv. misu predvodio je mons. Marko Kovač, pomoćni biskup zagrebački, a nakon molitvi, hodočasnici su imali priliku poslušati kratko izlaganje prof. dr. sc. Josipa Jurčević, uglednog povjesničara, koji je govoriti o povijesnim istinama vezanima uz Jazovku.
Pogledajte video:
Jama Jazovka na Žumberku, nedaleko od Sošica, jedno je od najpoznatijih mjesta stradanja nepodobnih i likvidacija koje su provele partizansko-komunističke snage iz razdoblja Drugoga svjetskog rata i neposrednog poraća u Hrvatskoj. Zbog povijesnog značaja i događaja koji su ondje zabilježeni, lokalitet je zaštićen kao kulturno dobro Republike Hrvatske.
Jazovka se nalazi unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, a riječ je o speleološkom objektu koji se sastoji od okomitog ulaznog dijela dubokog oko 34 metra te kosog nastavka dužine približno 15 metara.
Prema dosadašnjim istraživanjima, u jami se nalaze posmrtni ostaci osoba ubijenih tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njegova završetka. Prema svjedočanstvima i dostupnim dokumentima, među žrtvama su bili ranjenici, bolesnici, medicinsko osoblje i časne sestre odvedeni iz zagrebačkih bolnica tijekom 1945. godine.
Posebnu pozornost javnosti izazvala je ekshumacija provedena u srpnju 2020. godine u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja. Tijekom petodnevne akcije iz jame su izvađeni posmrtni ostaci najmanje 814 osoba, što Jazovku svrstava među najveća evidentirana stratišta iz poratnog razdoblja na području Hrvatske.
Ekshumacija je provedena temeljem sudskog naloga i važećih zakonskih propisa, a nakon završetka radova stručnjaci su utvrdili minimalni broj žrtava analizom pronađenih koštanih ostataka. Posmrtni ostaci potom su prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi daljnje antropološke obrade i identifikacijskih postupaka.
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon vojnih operacija na području Krašića 1943. godine te tijekom svibnja i lipnja 1945. godine, nakon završetka rata.
Povjesničari i istraživači koji se bave ovom tematikom godinama upozoravaju na potrebu daljnjeg istraživanja okolnosti stradanja i identiteta žrtava. Među njima je i povjesničarka Blanka Matković, koja je u svojim radovima analizirala dostupnu bolničku dokumentaciju i popise osoba nestalih nakon ulaska jugoslavenskih vlasti u Zagreb 1945. godine.
U Katoličkoj Crkvi pokrenut je i postupak za proglašenje blaženima triju časnih sestara, Lipharde Horvat, Konstantine Mesar i Geralde Jakob, koje su prema dostupnim podacima među žrtvama bačenima u Jazovku.
Osim same jame, istraživane su i okolne lokacije zbog mogućnosti postojanja dodatnih grobišta. Tijekom 2020. godine provedena su probna iskapanja na nekoliko mikrolokacija u blizini Jazovke, no tada nisu pronađeni dokazi koji bi potvrdili postojanje druge jame.
Jazovka danas predstavlja jedno od ključnih mjesta sjećanja na žrtve poratnih likvidacija u Hrvatskoj te je svake godine odredište komemoracija i okupljanja posvećenih istraživanju i očuvanju uspomene na stradale.
