Danas je na snagu stupila fiskalizacija 2.0., novi model fiskalnog nadzora koji sa sobom donosi niz administrativnih i tehničkih promjena za oko 160 tisuća trgovačkih društava, 130 tisuća obrta, neprofitne organizacije, ustanove u sustavu poreza na dobit, zaklade i OPG-ove, kako je javio HRT.
Prema procjenama Ministarstva financija, novi sustav trebao bi tvrtkama donijeti godišnje uštede od oko 120 milijuna eura, ponajprije zbog ukidanja zastarjelih obrazaca i automatizacije izvještavanja, iako nije jasno kome će donijeti uštede, a kome troškove zapošljavanja upisivača u razne račune i obrasce.
Najveće promjene stižu 1. siječnja 2026.
Od 1. siječnja 2026., obveznici PDV-a imat će obvezu fiskalizacije i izdavanja e-računa, dok će svi obveznici poreza na dobit i dohodak morati zaprimati e-račune.
“Cilj je digitalizacija, ali i pravovremeno praćenje transakcija između poduzetnika”, istaknula je Tereza Rogić-Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija za HRT.
Porezna uprava u realnom će vremenu moći pratiti tko od koga kupuje, po kojoj cijeni i koliko dalje prodaje – što otvara prostor i za ranije otkrivanje nepravilnosti, ali i bržu zaštitu zakonitih poslovnih subjekata.
Računovođe pred novim izazovima
Računovođe će imati ključnu ulogu u provedbi sustava. Bit će odgovorni za unos i provjeru podataka, a očekuje se da im poduzetnici daju ovlasti za pristup e-Poreznoj.
“Više nismo samo oni koji obračunavaju poreze. Moramo biti i digitalno pismeni, upoznati s tehničkim rješenjima, reagirati brzo i ažurno”, rekla je Mirela Relković, predsjednica Udruženja računovođa pri HGK, javlja HRT.
Prijelazno razdoblje počinje odmah, ali još se čeka Pravilnik o fiskalizaciji, koji će donijeti dodatna pojašnjenja.
Skepsa među stručnjacima
Neki stručnjaci, poput ekonomista Damira Novotnyja, sumnjaju da će fiskalizacija 2.0. u potpunosti spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza:
“Oni koji žele izbjegavati porez, pronaći će načine. Ovo nije rješenje za sve probleme”, smatra Novotny.
Što dolazi dalje?
Treća faza fiskalizacije predviđena je za 1. siječnja 2027., kada će svi obveznici poreza morati obavezno izdavati e-račune.
Od 2028. godine, Hrvatska se priprema i za uvođenje digitalnog eura – javne digitalne valute koja će biti alternativa postojećim kartičnim sustavima.
Zbog brojnih nejasnoća, Porezna uprava najavljuje stalno ažurirane dokumente s pitanjima i odgovorima te poziva sve subjekte da redovito prate njihove mrežne stranice i konzultiraju se s računovođama.
“Cilj nije kažnjavanje, nego modernizacija i efikasnost. Ovo je proces koji gradimo zajedno”, zaključila je Rogić-Lugarić za HRT.
Ionako prenormirana Hrvatska samo dodatno komplicira život poduzetnicima, a ostaje za vidjeti isplati li se više poslovati u nekoj drugoj državi i skratiti si muke kojima očito nema kraja.
