Na novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pristigla je samo jedna kandidatura. Kako je danas objavilo Državno sudbeno vijeće, jedina kandidatkinja je profesorica Aleksandra Maganić.
Time je nastavljen proces izbora čelnika najvišeg suda u zemlji, koji je trenutno bez stalnog predsjednika. DSV će kandidaturu proslijediti Uredu predsjednika Republike, nakon čega predsjednik Zoran Milanović ima osam dana da zatraži mišljenja opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe.
Slijedom zakonske procedure, nakon toga predsjednik ima 15 dana za formalno predlaganje kandidata Hrvatskom saboru. Ako to ne učini u tom roku, bit će raspisan novi, treći javni poziv.
Podsjetimo, prethodna kandidatkinja predsjednika Milanovića, Sandra Artuković Kunšt, nije dobila potporu saborske većine u lipnju. Premijer Andrej Plenković tada je izjavio da će svaki put odbiti njezinu kandidaturu ako se ponovno prijavi.
S obzirom na to da je Maganić jedina prijavljena kandidatkinja, sva pažnja sada je usmjerena na daljnje korake koje će poduzeti predsjednik Republike.
Tko je kandidatkinja
Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić rođena je 3. siječnja 1967. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završila je u Osijeku.
1985. godine upisala je studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, koji je završila 1989. Kao student nagrađena je rektorovom nagradom za ostvareni uspjeh 1987. i 1988. godine. Ostvareni prosjek ocjena na studiju bio je 4,86.
1990. godine izabrana je za asistenta na Katedri za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Iste godine upisala je i poslijediplomski studij Poslovno pravo i poslovne transakcije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Od 1990. do 1994. radila je na Katedri za upravnu znanost.
1995. godine zaposlila se kao vježbenik na Županijskom sudu u Osijeku, a 1997. je položila pravosudni ispit.
1998. godine ponovno se zapošljava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, kao asistent na Katedri za građansko pravo, a od 2002. godine na Katedri za građansko procesno pravo.
Nakon okončanja Poslijediplomskog studija iz građanskopravnih znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2005. obranila je magistarski rad Institut Rechtspfleger u njemačkom pravu i uvođenje odgovarajuće službe u Republici Hrvatskoj. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je 2008. s temom Opće institucije izvanparničnog procesnog prava (komparativna analiza hrvatskog, njemačkog i austrijskog izvanparničnog procesnog prava). Oba rada (i magistarski i doktorski) bili su pod mentorstvom prof. dr. sc. Mihajla Dike.
Za docenta na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabrana je 2010., za izvanrednog profesora 2015., a za redovitog profesora 2021.
Na kolegiju iz građanskog procesnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje u izvođenju nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, ispiti). Osim toga sunositelj je na predmetima građanskopravnog modula Izvanparnično i ovršno pravo i Javnobilježničko pravo te trgovačkopravnog modula Insolvencijsko pravo, kao i izbornog predmeta Organizacija pravosuđa. Predaje na Poslijediplomskom specijalističkom studiju iz građanskopravnih i obiteljskopravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Poslijediplomskom studiju iz prava društava i trgovačkog prava. Mentorica je više kandidata na doktorskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Izvan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predaje na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Medicinsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Bila je član Povjerenstva Ministarstva pravosuđa koje je izradilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2013. godine (NN 25/13), član Povjerenstva Ministarstva socijalne politike i mladih za izradu Obiteljskog zakona 2014. godine (NN 75/14) i član Povjerenstva Ministarstva pravosuđa za izradu Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23). Aktivno surađuje s Max-Planck Institutom u Hamburgu i Europskom unijom Rechtspflegera.
Bila je stipendist Max-Planck Instituta za međunarodno privatno pravo u Hamburgu tijekom rada na doktoratu. Nakon obrane doktorata višekratno je boravila na Institutu, posljednji put u srpnju 2024. godine.
Suorganizator je i predavač na brojnim skupovima u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnost. Tajnica je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a od prosinca 2017. godine.
Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim projektima, konferencijama, seminarima i radionicama. Izlagala je ne više od stotinu međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih konferencija te bila organizator odnosno koorganizator više međunarodnih znanstvenih skupova. Kao autor materijala i predavač uključena je u rad Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore i Hrvatske javnobilježničke komore.
Nalazi se na Listi arbitara u postupcima bez međunarodnog elementa i na Listi arbitara u postupcima s međunarodnim elementom pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Bila je arbitar u više arbitražnih postupaka. Kao ekspert za područje prava sudjelovala je međunarodnoj arbitraži pred ICSID-om.
Od listopada 2013. član je međunarodnog uredništva časopisa Societas et iurisprudentia Pravnog fakulteta Sveučilišta u Trnavi, a od 2019. godine međunarodnog uredništva časopisa Revija Kopaoničke škole prirodnoga prava.
Član je Europskog instituta za pravo (European Law Institute). Aktivno vlada njemačkim i engleskim jezikom.
Ovdje je njezin životopis
