Izraelske zračne snage rano u četvrtak ujutro bombardirale su iranski reaktor za tešku vodu u Araku, u sklopu šire operacije kojom se cilja uništiti iranski nuklearni program. Napad na Arak uslijedio je nakon noćnog vala zračnih udara na više od deset lokacija diljem Irana, uključujući i postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu.
Prema priopćenju Izraelskih obrambenih snaga (IDF), u operaciji je sudjelovalo 40 borbenih zrakoplova koji su ispalili stotinu komada streljiva na vojne objekte u Teheranu i drugim dijelovima zemlje.
IDF je prethodno izdao upozorenje na perzijskom jeziku, pozvavši stanovnike Araka i okolnog Khondaba da se evakuiraju. Vojska navodi da je cilj napada na Arak bila “komponenta namijenjena proizvodnji plutonija”, s ciljem sprječavanja ponovnog aktiviranja reaktora i njegove moguće uporabe za razvoj nuklearnog oružja.
Istraživački reaktor u Araku bio je djelomično izgrađen, a Iran je prethodno obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da planira pustiti postrojenje u pogon 2026. godine. IDF je objavio i snimku koja prikazuje trenutak napada.
Iranska državna televizija potvrdila je da nema opasnosti od zračenja te da je objekt evakuiran prije udara. Reporter iz Khondaba rekao je da nije bilo štete na civilnoj infrastrukturi u okolini.
Reaktori s teškom vodom, poput onoga u Araku, predstavljaju rizik u kontekstu širenja nuklearnog oružja jer mogu proizvoditi plutonij pogodan za izradu nuklearnih bombi. Među ciljevima noćnog napada bio je i objekt u Natanzu, koji IDF opisuje kao mjesto razvoja nuklearnog oružja.
„Na lokaciji se nalaze jedinstvene komponente i oprema koja se koristi za razvoj nuklearnog oružja i domaćin je projekata koji omogućuju ubrzanje programa nuklearnog naoružanja“, navodi izraelska vojska.
Izrael je i ranije ciljao postrojenja u Natanzu, radionice centrifuga oko Teherana te postrojenje u Isfahanu. U prijašnjim napadima likvidirani su i visoki iranski generali te nuklearni znanstvenici.
Trump odobrio plan napada, čeka odgovor Teherana
U međuvremenu američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je odobrio planove za napad na Iran, ali da još čeka hoće li Teheran odustati od svojeg nuklearnog programa prije nego što izda naredbu za američki napad.
„Želim bezuvjetnu predaju“, rekao je Trump novinarima u srijedu, odbacujući mogućnost jednostavnog primirja.
Prema izvorima najviši američki dužnosnici pripremaju se za mogući napad u nadolazećim danima. Iako se spominje mogućnost udara tijekom vikenda, situacija ostaje promjenjiva.
Portal Axios prenosi kako je Trump pitao svoje savjetnike mogu li bombe teške 13.000 kilograma, tzv. Massive Ordnance Penetrators, uništiti iranski nuklearni objekt Fordo, koji je zakopan duboko pod zemljom i izvan dosega izraelskog zračnog arsenala.
Pentagonovi dužnosnici smatraju da bi bombe mogle biti učinkovite, iako dosad nisu nikada korištene u borbi. Izraelski dužnosnici američkim kolegama navodno su poručili da, iako nemaju sredstva za uništenje Forda iz zraka, „možda će to učiniti s ljudima“.
Što je u Fordou?
Nuklearno postrojenje Fordo, smješteno duboko u planini u blizini grada Qoma, otprilike 160 kilometara južno od Teherana, smatra se jednim od najbolje zaštićenih nuklearnih objekata u Iranu. Izvorno korišteno kao raketna baza Korpusa islamske revolucionarne garde, kompleks je kasnije pretvoren u podzemni objekt za obogaćivanje uranija.
Fordo je nakon Natanza postao drugi pilotni objekt za obogaćivanje uranija u zemlji. Strateška važnost objekta proizlazi iz njegove pozicije ispod zemlje – procjenjuje se da je zakopan između 80 i 90 metara duboko, raspoređen na tri podzemne razine.
Unatoč ranom pridržavanju Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA), prema kojem se Iran trebao suzdržati od daljnjeg obogaćivanja uranija, 2023. godine otkriveno je da je Fordow tajno modificiran i da se u njemu obogaćuje uranij do 83,7% – što je vrlo blizu granice od 90% potrebne za proizvodnju nuklearnog oružja.
Postojanje tada nedovršenog postrojenja Fordow za obogaćivanje goriva (FFEP) Iran je službeno prijavio Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) 21. rujna 2009., ali tek nakon što su zapadne obavještajne službe otkrile lokaciju. Američki predsjednik Barack Obama tada je potvrdio da je SAD već duže vrijeme nadgledao objekt.
U početnim izjavama, Iran je tvrdio kako je svrha Fordoa proizvodnja uranij heksafluorida (UF6) obogaćenog do 5% U-235 te da je u planu instalacija 16 kaskada s približno 3000 centrifuga. Objekt se sastoji od dvije hale za obogaćivanje u kojima se nalaze ove centrifuge.
Iran je tvrdio da je prijava objekta IAEA-i bila u skladu s njegovim obvezama prema Sporazumu o zaštitnim mjerama, prema kojem je, prema njihovoj interpretaciji, prijava trebala uslijediti 180 dana prije unošenja nuklearnog materijala. IAEA je, međutim, ustvrdila da je Iran bio dužan prijaviti objekt već u fazi donošenja odluke o njegovoj izgradnji, prema pravilima iz 2003.
U rujnu 2011. Iran je najavio premještanje proizvodnje 20%-tnog obogaćenog uranija iz Natanza u Fordo, a obogaćivanje je službeno započelo u prosincu iste godine. U srpnju 2015., Iran je, prema JCPOA sporazumu, pristao obustaviti obogaćivanje uranija u Fordou na 15 godina, osim u ograničene znanstveno-istraživačke svrhe, te pretvoriti postrojenje u istraživački centar.
IAEA je u veljači 2023. izvela iznenadnu inspekciju koja je otkrila da je Iran prekršio dogovore tajnim promjenama u dizajnu objekta kako bi se omogućilo daljnje obogaćivanje. U ožujku iste godine otkriven je uran obogaćen na 83,7% čistoće – znatno iznad potrebnog za istraživačke reaktore, koji koriste do 20%, i gotovo dosežući razinu potrebnu za nuklearno oružje.
Do kolovoza 2024. Iran je dodatno proširio kapacitete u Fordowu postavljanjem najmanje deset novih kaskada naprednih centrifuga IR-6, čime je dodatno povećan potencijal obogaćivanja uranija u objektu koji međunarodna zajednica sve češće vidi kao ključni element iranskog nuklearnog izazova.
Što je zapravo pogodio Izrael: Meta u Araku je desetljećima pod povećalom međunarodne zajednice
