Hrvatski turizam suočava se s ozbiljnim izazovima u najavi ljetne sezone 2025. godine. Statistika za svibanj, prvi pravi test predsezone, otkriva dvoznamenkasti pad turističkog prometa, što se nije dogodilo još od pandemijskih godina. Posebno zabrinjava činjenica da je najveći pad zabilježen na njemačkom tržištu, tradicionalno najvažnijem za hrvatski turizam.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u svibnju je zabilježeno 1,9 milijuna dolazaka, što je pet posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj noćenja pao za 14 posto, na 6,6 milijuna. Pad je vidljiv i kumulativno – u prvih pet mjeseci bilo je 1 posto manje dolazaka i 6 posto manje noćenja.
Njemački pad – poruka s tržišta
Najveći udar stigao je s njemačkog tržišta, gdje je broj dolazaka i noćenja u svibnju prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, čime su se brojke vratile na razinu pandemijske 2022. godine. Nijemci su tako pali s prošlogodišnjih 30 posto udjela u noćenjima u svibnju na tek 16,5 posto ove godine.
Uz pad broja dolazaka, primjetno je i skraćenje prosječnog boravka: s 5,6 dana u svibnju prošle godine na 4,7 dana ove godine. To dodatno smanjuje ukupni promet i otvara pitanja o razlozima naglog zaokreta jednog od ključnih emitivnih tržišta.
Cijene i bahatost kao razlog?
U razgovorima s turističkim djelatnicima spominje se raspored blagdana kao jedan od mogućih uzroka (Tijelovo ove godine pada u lipnju), ali pad, osobito s njemačkog tržišta, prevelik je da bi se objasnio samo kalendarom. Sve više se govori o “kažnjavanju” Hrvatske zbog visokih cijena. Još prošlog ljeta Nijemci su javno izražavali nezadovoljstvo zbog poskupljenja u trgovinama, restoranima i smještaju, javlja Jutarnji list.
Upozoravali su tada da Hrvatska postaje preskupa, a brojke sada potvrđuju da su mnogi odlučili ljeto provesti drugdje. U 2023. godini udio njemačkih turista u ukupnim noćenjima pao je s 25 na 22 posto, da bi već lani skliznuo na 20 posto.
Ostala tržišta ne mogu nadoknaditi gubitke
Iako se bilježi rast s tržišta poput italijanskog i američkog, ta su tržišta još uvijek premalog udjela da bi nadoknadila gubitke s ključnih destinacija poput Njemačke. Dodatno, pad turističkog prometa bilježi se i iz Austrije, Poljske, Francuske, Mađarske, Švedske, Ukrajine i Irske.
Upitna sezona i “produženje”
Svibanj se često koristi kao pokazatelj produljenja turističke sezone, no brojke pokazuju da noćenja u svibnju čine tek oko 6 posto godišnjeg turističkog prometa, što čini tezu o produljenju sezone vrlo upitnom.
Hrvatski turizam u 2025. ulazi u sezonu s ozbiljnim izazovima i neizvjesnostima. Iako Nijemci, prema istraživanjima, i dalje planiraju putovati – pitanje je hoće li i dalje birati Hrvatsku.
