Jedna od najvećih i najmodernijih pršutana u Hrvatskoj smještena je u Slavoniji, pokraj Čepina. Iako regija nije tradicionalno povezana s proizvodnjom pršuta, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji i inovativnim rješenjima, ova slavonska pršutana proizvodi do 160.000 pršuta godišnje, a dobar dio posla obavljaju – roboti.
“Roboti pomažu ljudima. Zamjenjuju dva i više radnika, što značajno olakšava posao”, rekao je radnik Milenko Knežević, piše HRT.
Tehnologija omogućuje simulaciju bure – ključnog faktora u sušenju pršuta – tako da se usisavanjem i filtriranjem zraka stvara hladan, suh zrak koji oponaša prirodne uvjete mediteranske bure.
“Usisavanjem zraka i njegovim filtriranjem dobili smo ono što bismo mogli nazvati – burom”, pojasnio je voditelj pogona Mensud Lepić.
Pršut se izrađuje od mesa slavonske svinje, a proces sazrijevanja traje i do 18 mjeseci. U završnoj fazi proizvodnje, pršuti dobivaju karakterističnu aromu i zrelost.
“U ovoj fazi proizvodnja pršuta nalikuje jeseni – s idealnom temperaturom i vlagom za razvoj arome”, rekao je direktor Žito mesne industrije Dinko Klepo.
Potražnja na europskom tržištu je velika, a Žito grupa planira znatno proširiti kapacitete.
“Sljedeće godine planiramo proizvesti 250.000 pršuta, a dugoročno ciljamo na milijun pršuta godišnje”, najavio je predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić.
Automatizacija i digitalizacija prisutne su kroz cijeli proizvodni lanac – od ratarske i stočarske proizvodnje do finalne obrade mesa.
“Tehnologija je uključena u sve procese”, izjavio je Mato Božić iz Žito grupe.
Ipak, tehnološki napredak ne rješava sve izazove. Pipunić ističe da je jedan od najvećih problema u poljoprivredi sve manji interes mladih za rad na farmama.
“Stočarstvo ne poznaje praznike ni vikende. Takav način života sve je manje privlačan mladima, i zato mala gospodarstva više nisu održiva”, zaključio je Pipunić u reportaži HRT-a.
