Trump se oslanja na carine za 185 trgovinskih partnera diljem svijeta. Ovo svijet stavlja na rub trgovinskog rata. Što čeka trgovce, njemačko gospodarstvo i potrošače?
Washington (dpa) – Tjednima je američki predsjednik Donald Trump prijetio XXL tarifnim paketom. Sada je Trump predstavio svoje planove. Oni nisu samo složeni, već i bez presedana u svom opsegu. Kakve su posljedice za globalno gospodarstvo, Njemačku i potrošače?
Što je Trump najavio?
Počevši od subote, SAD će uvesti paušalne carine od deset posto na uvoz iz svih zemalja. Osim toga, američka vlada najavila je složen mehanizam koji predviđa više carine za mnoge zemlje. To će se primjenjivati od 9. travnja. Trumpov savjetnik opisao je te zemlje kao “najgore prijestupnike”. To se odnosi na one s kojima SAD, prema Trumpovom mišljenju, ima posebno velik trgovinski deficit.
Amerikanci u ovom trenutku govore o recipročnim carinama – dakle o principu reciprociteta. Mnoge zemlje otežavaju uvoz američkih proizvoda i to se više ne može tolerirati. Washington ne uzima u obzir samo carine, već i trgovinske prepreke poput subvencija, strogih uvoznih propisa, krađe intelektualnog vlasništva i manipulacije valutama. Te su prepreke “daleko gore” od stvarnih carina.
Američka vlada odredila je postotak za svaku zemlju koji odražava i carine i druge trgovinske prepreke. To rezultira odgovarajućom carinom na uvoz iz tih zemalja. To je otprilike upola manje od vrijednosti koju su odredili Amerikanci, što je teško provjeriti. Zašto samo pola? Trump kaže: “Mi smo dobri ljudi.”
Što to znači za Njemačku i EU?
Za EU to znači da će izvoz iz njezinih država članica u SAD od sljedećeg tjedna biti podložan carini od 20 posto. Njemačka, treća svjetska ekonomija, nije zasebno navedena na Trumpovom popisu carina, ali potpada pod odredbe za EU. “Najgora ekonomska noćna mora Europe upravo se ostvarila”, kaže Carsten Brzeski, glavni ekonomist u ING banci.
Trump ne samo da kritizira EU zbog viših carina, on također kritizira porez na dodanu vrijednost koji se naplaćuje u Europi kao značajnu trgovinsku prepreku za američke proizvode. Argument je upitan jer se PDV jednako plaća i na proizvode iz EU. Amerikanci su izračunali da će EU nametnuti carine od 39 posto na uvoz iz SAD-a – uzimajući u obzir sve trgovinske barijere. Nejasno je kako je točno američka vlada odredila ovu vrijednost.
Kolike su dosadašnje carinske prepreke?
EU navodi da je teško odrediti apsolutnu vrijednost iz tehničkih razloga jer se prosjek može izračunati na vrlo različite načine. “Međutim, ako se kao osnova uzme stvarna robna razmjena između EU i SAD-a, prosječna carinska stopa u praksi je oko jedan posto na obje strane”, naglašavaju u Europskoj komisiji.
Stručnjaci smatraju da su carinske razlike u odnosu na EU u većini područja prilično male. Glavna iznimka je poljoprivredni sektor, gdje su EU carine ponekad znatno više nego u SAD-u – posebno na mliječne proizvode, meso, šećer i perad.
Prema Institutu Ifo, razlika u carinama između SAD-a i EU u prosjeku je samo 0,5 postotnih bodova – u usporedbi sa sada najavljenim povećanjem carina od 20 posto. Trumpovi postupci nemaju nikakve veze s “uzajamnim”.
Što očekuje potrošače?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen očekuje goleme ekonomske posljedice. “Milijuni ljudi suočit će se s većim računima za hranu. Lijekovi postaju skuplji, kao i prijevoz. Inflacija će rasti. A to posebno šteti ekonomski najslabijim građanima”, objasnila je.
Njemačka farmaceutska industrija upozorava na posljedice za zdravstvo. U 2024. Savezna Republika Njemačka je iz SAD-a uvezla lijekove u vrijednosti od 12,2 milijarde eura (17 posto), kao i dobrih dvanaest posto međuproizvoda, poput osnovnih materijala i kemikalija, prema Udruženju farmaceutskih kompanija koje se temelje na istraživanju (VFA). U slučaju trgovinskog rata, poluproizvodi bi mogli postati znatno skuplji ili čak privremeno nedostupni, kaže glavni ekonomist VFA-a Claus Michelsen. “To bi stvorilo pritisak na farmaceutsku proizvodnju u Njemačkoj, s posljedicama za opskrbu lijekovima i za zaposlenike u farmaceutskoj proizvodnji.”
Što prijeti njemačkom gospodarstvu?
Kao izvozna nacija, Njemačka je posebno pogođena Trumpovom carinskom ofenzivom. SAD je najvažniji trgovinski partner Njemačke, ispred Kine i Nizozemske, te najveći kupac njemačkog izvoza. U 2024. godini robe u vrijednosti od oko 253 milijardi eura trgovano je između Njemačke i Sjedinjenih Država. Njemačke su tvrtke u SAD isporučile robu vrijednu dobrih 161 milijardu eura, dobrih deset posto ukupnog izvoza.
Ifo institut očekuje da će njemačko gospodarstvo “u početku doživjeti trajni pad BDP-a od 0,3 posto”, kako piše stručnjakinja za trgovinu Lisandra Flach – pri čemu će neki ključni sektori poput farmaceutskih proizvoda, automobila i strojarstva biti ozbiljnije pogođeni. A glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer procjenjuje da će njemački bruto domaći proizvod u dvije godine ukupno pasti za pola posto.
Koliko su SAD važne za ključne njemačke industrije?
Neće se samo njemački proizvođači automobila suočiti s teškim teretom ranije najavljenih posebnih carina od 25 posto. SAD je najvažnije izvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.
Nove američke carine opasne su za druge ključne industrije. Godine 2024. njemačke strojarske tvrtke izvezle su u SAD strojeve i opremu u vrijednosti od 27,4 milijarde eura – dobrih 13 posto ukupnog izvoza industrije. A kemijska industrija je 2024. u Sjedinjene Države isporučila proizvode u vrijednosti od 10,2 milijarde eura, što je udio od gotovo 8 posto. Američko tržište još je važnije za njemačku farmaceutsku industriju: 2024. u SAD je otišla roba vrijedna 27 milijardi eura ili gotovo četvrtina (23,6 posto) njemačkog farmaceutskog izvoza, prema VFA.
Što se dalje događa?
Trump je proglasio nacionalno izvanredno stanje. Američka vlada kao razlog navodi ekonomske i sigurnosne rizike u svjetlu trgovinskih deficita s drugim zemljama. Trumpov savjetnik jasno je dao do znanja da druge zemlje ne mogu jednostavno objaviti niže carine na uvoz iz SAD-a kako bi dobile carinske olakšice od SAD-a. Bijela kuća navodi: “Tarife će ostati na snazi sve dok predsjednik Trump ne utvrdi da je prijetnja uzrokovana trgovinskim deficitom i temeljnim različitim tretmanom eliminirana, riješena ili ublažena.”
Postoje li neka posebna pravila?
Čak i prije Trumpove goleme najave carina, SAD je nametnuo razne kaznene carine na određene proizvode, koje i dalje imaju utjecaja. Carine od 25 posto od danas će se primjenjivati na sve automobile koji se uvoze u SAD, a ova kaznena mjera na autodijelove stupa na snagu najkasnije do 3. svibnja. SAD također nameće carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija. Kaznene pristojbe također se plaćaju na određeni uvoz iz Kanade i Meksika, ali postoje određene iznimke.
Za sada vjerojatno neće biti promjena nijedne od ovih specifičnih tarifa – novi carinski propisi ovdje, prema informacijama, ne vrijede. Visoki dužnosnik administracije također je jasno dao do znanja da bi Trump uskoro mogao nametnuti još specifičnije sankcije određenim grupama proizvoda – bez obzira iz koje zemlje dolaze. Izričito je spomenuo poluvodiče, lijekove i kritične minerale.
Kako EU reagira?
EU priprema protumjere, ali ostaje voljna razgovarati. “Već dovršavamo prvi paket mjera kao odgovor na carine na čelik i sada pripremamo daljnje mjere za zaštitu naših interesa i tvrtki ako pregovori propadnu”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Istodobno ističe kako još nije kasno za pregovore te apelira na američku stranu na razgovore. Cilj mora biti smanjenje trgovinskih prepreka, a ne njihovo povećanje.
Koje se protumjere planiraju?
Von der Leyen isprva nije dala nikakve detalje. Međutim, prema izvorima iz Komisije, oni bi, između ostalog, uključivali uvođenje dalekosežnih protucarina. Osim toga, razmatraju se porezi na digitalne usluge koje američke tvrtke pružaju u EU. Mogli bi pogoditi Platformu X Trumpovog pristaše Elona Muska i tvrtke poput Googlea, Amazona ili Netflixa. Već je najavljeno da će trenutno suspendirane posebne carine na američke proizvode poput traperica, bourbon viskija, motocikala i maslaca od kikirikija biti ponovno uvedene sredinom travnja. No, to je reakcija na američke posebne carine na uvoz čelika i aluminija koje su već stupile na snagu.
Kakve bi ponude EU mogla dati u pregovorima?
Uz smanjenje carina na robu kao što su američki automobili, novi se sporazumi smatraju opcijom. Prema Europskoj komisiji, EU i Trump mogli bi sklopiti novi dogovor o proširenju američkog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG). “Još uvijek dobivamo puno LNG-a iz Rusije, pa zašto umjesto toga ne bismo koristili američki LNG, koji je za nas jeftiniji i snižava nam cijene energije”, rekla je von der Leyen prošle godine. Također bi bilo moguće uvesti više vojne tehnologije i poljoprivredne robe iz SAD-a.
Kakve su šanse za uspjeh?
To je nejasno. U svom prvom mandatu na vlasti, Trumpa je uvjerio dogovor o promicanju uvoza američkih proizvoda u EU poput soje, govedine i ukapljenog plina od daljnje eskalacije trgovinskog sukoba koji je već postojao u to vrijeme. Za pregovore je tada bio odgovoran Jean-Claude Juncker, koji je od tada stekao reputaciju “šaptača Trumpu”.
U intervjuu za Njemačku tiskovnu agenciju prije nekoliko mjeseci rekao je: “Trumpa bismo trebali tretirati s poštovanjem i ozbiljno shvatiti ono što govori i pregovarati s njim o suštini.” Trump “nije čovjek koji sklapa velike ugovore – on bi želio dogovor”. Stoga mu je moralo biti ponuđeno nešto što bi mu omogućilo da “prebrodi brda i planine u domaćoj politici”.
