Sličnosti između mađarske ekspanzionističke politike i “srpskog sveta” temelje se na regionalnoj dominaciji i kulturnom utjecaju, dok vojni savezi između Mađarske i Srbije proizlaze iz zajedničkih političkih interesa (posebno u odnosu na Rusiju). Rusija, s druge strane, ima jasne geopolitičke ambicije na Balkanu, nastojeći očuvati svoj utjecaj kroz energetske projekte, političku podršku Srbiji i suprotstavljanje širenju NATO-a i EU-a na Balkanu.
To pitanje dotiče nekoliko kompleksnih tema koje se odnose na geopolitičke interese i ambicije zemalja na Balkanu i šire, s posebnim naglaskom na Mađarsku, Srbiju i Rusiju.
Sličnosti između mađarske ekspanzionističke politike i “srpskog sveta”
Mađarska ekspanzionistička politika i koncept “srpskog sveta” (koji je u zadnjih nekoliko godina postao tema političkih diskursa u Srbiji) imaju nekoliko zajedničkih karakteristika, premda se temelje na različitim povijesnim i političkim okvirom.
Mađarska ekspanzionistička politika
Mađarska je nakon pada Habsburške Monarhije i raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu izgubila značajne teritorijalne dijelove, što je u povijesti Mađarske ostavilo dubok trag. Nakon toga, Mađarska je tijekom 20. stoljeća težila obnavljanju svog regionalnog utjecaja, pogotovo na teritorijima gdje žive mađarske manjine, uključujući Srednju Europu i dijelove Balkana.
Zadnjih godina, pod vodstvom premijera Viktora Orbána, Mađarska je intenzivirala svoj politički angažman u susjednim zemljama koje imaju značajne mađarske manjine, poput Sjedinjene Mađarske (ili Karpatskog bazena), što uključuje i Slovačku, Rumunjsku, Ukrajinu i Srbiju. Iako Mađarska ne provodi otvorenu teritorialnu ekspanziju, kroz politički i ekonomski utjecaj, te potporu mađarskim zajednicama u susjednim zemljama, Mađarska ima ambiciju uspostaviti čvršću regionalnu povezanost i jaču političku poziciju.
“Srpski svet”
“Srpski svet” je koncept koji je postao politička tema u Srbiji, posebno od dolaska na vlast predsjednika Aleksandra Vučića. To je ideja koja uključuje srpsku zajednicu u Balkanu i proširujući srpski utjecaj na područja gdje žive Srbi, posebice u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska), Crnoj Gori i Kosovu, kao i u dijelovima Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Iako se ovaj pojam ne mora nužno odnositi na teritorijalnu ekspanziju, on implicira političku dominaciju nad srpskim zajednicama u tim državama i može uključivati kulturološki i politički utjecaj na odluke u tim državama. Srbija se često povezuje s ruskim utjecajem na Balkanu, što dodatno komplicira dinamiku.
Sličnosti između mađarske i srbijanske politike
Regionalnim utjecajem obje zemlje, Mađarska i Srbija, nastoje ostvariti jači politički utjecaj u susjednim zemljama koje imaju značajnu manjinsku populaciju.
Obje zemlje koriste prava nacionalnih manjina kao alat za ostvarivanje političkog i kulturnog utjecaja u susjednim državama.
I Mađarska i Srbija, uz političke, također nastoje proširiti kulturološki i povijesni utjecaj putem obrazovnih programa, medija i kulturnih institucija.
Zašto Mađarska i Srbija sklapaju vojni savez?
Mađarska i Srbija imaju nekoliko razloga za vojnu suradnju, a njihovi vojni savezi temelje se na geopolitičkim, sigurnosnim i regionalnim interesima.
Obje zemlje imaju slične geopolitičke stavove u odnosu na NATO i EU. Mađarska, pod Viktorom Orbánom, često kritizira politiku NATO-a, dok Srbija tradicionalno održava neutralnost u vojnom smislu, ali u praksi održava bliske vojne veze s Rusijom.
Srbija i Mađarska imaju snažnu političku povezanost s Rusijom, što omogućuje suradnju na vojnim pitanjima. Na primjer, obje zemlje redovito sudjeluju u zajedničkim vojnim vježbama s Rusijom, a također postoje i vojni ugovori koji omogućuju razmjenu opreme i obuku.
Vojni savez između Srbije i Mađarske može biti viđen kao način osiguravanja regionalne stabilnosti u kontekstu prisutnosti NATO-a i EU-a na Balkanu, uz želju za očuvanjem nezavisnosti i suvereniteta obje zemlje.
Obje zemlje također imaju gospodarske interese u suradnji, jer se odnose na energetske projekte, trgovinu i infrastrukturne projekte. Na primjer, suradnja u energetskoj sigurnosti (plinske i energetske mreže) također može igrati ulogu u jačanju političke i vojne suradnje.
Ruski planovi za područje Zapadnog Balkana
Rusija tradicionalno vidi Balkan kao strateški važan prostor za svoj geopolitički utjecaj. Ruski interesi na Balkanu mogu se opisati kroz nekoliko ključnih točaka.
Očuvanje savezništava sa Srbijom
Rusija ima dugotrajnu političku i vojnu suradnju sa Srbijom, koja se oslanja na Rusiju kao važnog političkog i vojnog partnera. Rusija redovito podupire Srbiju u vezi s pitanjem Kosova, te pruža političku i diplomatsku potporu protiv međunarodnog priznanja neovisnosti Kosova.
Osnaživanje prisutnosti u energetici
Rusija je ključni dobavljač energije (plin i nafta) za mnoge zemlje Balkana, uključujući Srbiju, Mađarsku, Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Projekti poput “Turskog toka” i južnog plinovoda omogućuju Rusiji da održava svoj utjecaj na energetskoj sigurnosti Balkana.
Protivljenje širenju NATO-a i EU-a
Rusija vidi proširenje NATO-a i EU-a na Balkanu kao prijetnju svojoj geopolitičkoj stabilnosti. Kao odgovor na to, Rusija nastoji potaknuti zemlje Balkana da ostanu neutralne ili da se suprotstave ulasku u ove organizacije, što se osobito odnosi na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, koje su ušle u NATO, te Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s podjelama.