Željko Runje jedini je Hrvat koji je bio obuhvaćen sankcijama Zapada Rusiji. “On je moj prijatelj i neki daljnji rod, ali on je američki čovjek, njega je u Moskvu doveo Rex Tillerson. Kad je Exxon ušao u projekt s Rosnjeftom, njega je Tillerson doveo. To je što se tiče Runje. Gdje je trenutno, ne znam, on se vraća u Zagreb, tu će živjeti. On je hrvatski državljanin”, rekao je prije dvije godine PRH Zoran Milanović.
Teza da je Zoran Milanović “ruski igrač” često se pojavljuje u političkim raspravama u Hrvatskoj, ali i šire, kao posljedica njegovih političkih stavova i ponašanja u određenim međunarodnim pitanjima. Iako ne postoji izravan dokaz koji bi upućivao na to da je Milanović zapravo ruski agent u smislu tajnih suradnji ili plaćenih interesa, postoji nekoliko aspekata njegovog političkog djelovanja koji su potaknuli ove spekulacije i o kojima se raspravlja u javnosti.
Argumenti za tezu da je Zoran Milanović “ruski igrač”
Milanović je nekoliko puta iznosio stavove koji su bili u suprotnosti s dominantnim političkim smjerom Hrvatske i EU-a, osobito u odnosu na Rusiju i NATO, što se u javnosti karakteriziralo kao pro-ruski stavovi.
Milanović je javno kritizirao politike koje su usmjerene prema potpunoj izolaciji Rusije, posebno zbog ukrajinske krize. U nekoliko navrata izrazio je neslaganje s sankcijama EU-a protiv Rusije, ističući da one nanose štetu europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, čime su mu pripisivani pro-ruski stavovi.
Milanović je, kao predsjednik Hrvatske, u nekoliko navrata iznosio stavove koji su se činili kritičnima prema NATO-u, posebice u kontekstu širenja saveza prema istoku. Iako je Hrvatska članica NATO-a, Milanović je povremeno sugerirao da bi NATO trebao imati ograničeniji utjecaj u regiji, što je više u skladu s politikama koje Rusija zagovara u odnosu na svoju “zone interesa” u istočnoj Europi.
Njegova oštra retorika prema Ukrajini samo je produbila sumnje u javnosti. Milanović je izazvao kontroverze s izjavama koje su se odnosile na rat u Ukrajini. On je nekoliko puta zauzeo neutralniji ili blagi stav prema Rusiji, dok su drugi političari u EU, posebno iz zemalja Baltika i Poljske, podržavali Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Milanović je, na primjer, govorio o tome kako Hrvatska ne bi trebala slati oružje Ukrajini, smatrajući da bi to moglo imati negativne političke posljedice za Hrvatsku i njezine regionalne interese. Ove izjave nisu bile u skladu s dominantnim političkim stavovima EU i NATO-a koji su jasno stali uz Ukrajinu.
Neki analitičari smatraju da takav stav odražava pro-ruski ton, jer se može interpretirati kao blagonaklonost prema Rusiji i kao pokušaj ublažavanja političkog pritiska na Rusiju, što je u skladu s politikom koju Rusija zagovara u odnosu na Ukrajinu i šire.
Zbližavanje s političkim liderima bliskim Rusiji
Zoran Milanović tijekom svoje političke karijere održavao je bliske odnose s političkim liderima koji su poznati po svojim pro-ruskim stavovima.
Milanović je tijekom svog mandata kao premijer imao nekoliko susreta s visokim dužnosnicima iz Rusije, što se može interpretirati kao pokazatelj političkog otvaranja prema Rusiji, u kontrastu s EU politikama. U Zagrebu je sredinom prosinca 2020. kao PRH razgovarao i s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom.
Iako nije direktno povezivao svoje stavove s Rusijom, Milanović je pokazivao simpatije prema mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, koji je poznat po svojim bliskim odnosima s Moskvom i kritici zapadnih političkih struktura poput EU i NATO-a. Orbán je jedan od najvećih političkih saveznika Rusije u EU, a takvi stavovi Milanovića mogu se interpretirati kao neslaganje s političkom linijom Zapada koja uključuje protivljenje Rusiji.
Politički neutralni ili dvosmisleni stavovi prema Rusiji u kontekstu Balkana također doprinose dojmu da je ruski igrač.
Milanović je također bio kritičan prema zapadnim politikama na Balkanu, što uključuje i ponašanje prema Rusiji. Za razliku od političara koji su, poput premijera Andreja Plenkovića, snažno podržavali politike EU i NATO-a prema Rusiji, Milanović je pokazao nevoljnost za potpuno zauzimanje strane u pitanjima poput odnosa s Rusijom.
Na Balkanu Rusija je povremeno korištena kao sredstvo za balansiranje utjecaja zapadnih saveznika. Milanović je bio vrlo oprezan u stavu prema Rusiji, a takav neutralni stav može biti interpretiran kao podrška Rusiji u odnosu na zapadne sile koje aktivno podupiru suprotnu stranu, poput Ukrajine i istočnoeuropskih članica NATO-a.
Milanović je često kritizirao američku politiku, koja se može interpretirati kao kritika zapadne strategije prema Rusiji. On je zauzimao stav da Hrvatska i regija ne bi smjele biti predmet geopolitike velikih sila, što se može tumačiti kao sklonost prema neutralnosti, koja je povoljnija za Rusiju, s obzirom na to da je Rusija dugoročno protiv širenja NATO-a prema Istoku.
No, nema konkretnog dokaza
Ne postoji konkretan dokaz o izravnoj suradnji s Rusijom. Iako Milanović može imati kritičke stavove prema politikama Zapada, ne postoje konkretni dokazi koji bi upućivali na to da je Milanović izravno povezan s ruskim interesima ili da je “plaćenik” Rusije.
Mnogi analitičari tvrde da su Milanovićevi stavovi prema Rusiji više rezultat političke neutralnosti i želje da Hrvatska održi suverenost i autonomiju u donošenju svojih odluka, nego što ukazuju na neki duboko pro-ruski smjer.
Neki argumentiraju da Milanović koristi kritiku prema NATO-u i EU kao način da mobilizira domaći politički spektar i distancira se od dominantne struje u hrvatskoj politici, umjesto da se direktno okreće Rusiji. To bi mogao biti pokušaj da se profilira kao lider koji zagovara balansiraniji pristup vanjskoj politici.
Dok Milanović nije dokazani “ruski igrač” u doslovnom smislu, njegova pro-ruska retorika i stavovi, osobito u kontekstu Ukrajine, NATO-a i EU sankcija, mogu biti temelj za tvrdnje koje ga povezuju s Rusijom. Međutim, ovo je kompleksno pitanje, jer se takvi stavovi mogu tumačiti i kao rezultat njegovog političkog pragmatizma i želje da Hrvatska zadrži neutralnost u globalnim geopolitikama, posebno u odnosu na zapadne sile i njihov pristup Rusiji.
