Znanstvenici su možda korak bliže lijeku za Alzheimerovu bolest nakon što su otkrili suptilne znakove u mozgovima ljudi koji će najvjerojatnije dobiti tu bolest.
Dugo se pretpostavlja da je bolest koja krade pamćenje uzrokovana nakupljanjem amiloida i tau proteina u mozgu.
Iako većina mozgova koji stare imaju određenu razinu oba ova proteina, njihova značajna nakupina može formirati plakove i zapetljati se – a smatra se da to stoji iza simptoma demencije.
Ali sada su kanadski istraživači otkrili intrigantnu promjenu mozga koja se može dogoditi puno prije nego što se plakovi vide na snimkama, a pokazuju da će se vjerojatno razviti.
Tim sa Sveučilišta McGill u Montrealu otkrio je da oni sa smanjenom električnom aktivnošću u određenim područjima mozga imaju veću vjerojatnost od drugih da razviju plakove koji uzrokuju demenciju.
U studiji su znanstvenici analizirali dva odvojena skeniranja mozga više od 100 dobrovoljaca — svi s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti.
Prvi je pratio položaje proteina u mozgu, dok je drugi bilježio aktivnost mozga u tim regijama.
Otkrili su da oni s višom razinom amiloida pokazuju moždanu hiperaktivnost – veću frekvenciju moždane aktivnosti.
Za usporedbu, oni s amiloidima i tau plakovima u mozgu pokazali su znakove hipoaktivnosti – kada se aktivnost mozga usporava.
Kognitivni testovi također su pokazali da su dobrovoljci s višim razinama oba proteina vjerojatnije patili od gubitka pamćenja i kraćeg raspona pažnje.
Pišući u časopisu Nature Neuroscience, znanstvenici su rekli da njihova otkrića upućuju na to da više razine ovih proteina mogu dovesti do promjene moždane aktivnosti koja se može uočiti prije pojave kognitivnih simptoma.
Istraživači se sada nadaju da će ponovno skenirati ista 104 sudionika kako bi pratili usporava li nakupljanje ova dva proteina moždanu aktivnost.
Oni također žele dešifrirati može li to točno predvidjeti kognitivni pad.
Jonathan Gallego Rudolf, glavni autor studije, rekao je: ‘Naša studija pruža izravne dokaze kod ljudi za pretpostavljenu promjenu neurofiziološke aktivnosti, od neuralne hiper- do hipo-aktivnosti, i njezine povezanosti s longitudinalnim kognitivnim padom.
‘Ovi rezultati paralelni su nalazi životinjskih i računalnih modela.
‘Oni također pridonose napretku našeg razumijevanja patoloških mehanizama koji leže u pozadini pretkliničkog stadija Alzheimerove bolesti.’
Smatra se da oko 944.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu živi s demencijom, dok se u SAD-u ta brojka kreće oko 7 milijuna.
Alzheimer pogađa oko šest od 10 osoba s demencijom.
Problemi s pamćenjem, poteškoće s razmišljanjem i rasuđivanjem te jezični problemi uobičajeni su rani simptomi stanja koji se s vremenom pogoršavaju, piše Daily Mail.
