Najava uvođenja poreza na nekretnine izazvala je burne rasprave. Građane najviše zanima na koje će se nekretnine plaćati i koliko će on iznositi. Novi porez bit će obvezan i kretat će se, smatraju stručnjaci, u rasponu od jedan do 10 eura po četvornom metru, no ne za sve nekretnine, piše HRT.
O modelu oporezivanja nekretnina u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, a s njim je razgovarao novinar Branko Nađvinski.
Hrvatsko tržište nekretnina je jako polarizirano
Zapravo se još ništa ne zna vezano uz to kakav će biti model oporezivanja neiskorištenih nekretnina. Na pitanje po kojim kriterijima bi se trebao postaviti model i što uzeti kao poreznu osnovicu Dubravko Ranilović rekao je kako se to ne možemo komentirati dok se ne zna konačni prijedlog zakona.
– Ne znam kako će se određivati porezna osnovica, hoće li će se oporezivati broj nekretnina ili ukupna vrijednost imovine, rekao je.
Smatra kako je vrlo bitno da se oporezuje ukupna vrijednost imovine, s obzirom na to da je hrvatsko tržište nekretnina jako polarizirano.
– Postoje ruralni krajevi u kojima možete imati 10-15 nekretnina koje nemaju gotovo nikakvu vrijednost, dok su u Primorju ili u Zagrebu nekretnine vrlo vrijedne. Jasna mi je intencija zakonodavca da želi potaknuti, pogotovo ako se cilja na ove prazne stanove i prazne kuće, da se njih stavi u opticaj i da se povećanjem ponude zapravo stvori nekakav oblik priuštivijeg stanovanja bilo kroz najam, bilo kroz prodaju nekretnina, pojasnio je Ranilović.
Upitan vjeruje li da će vlasnike neiskorištenih nekretnina uvođenje poreza motivirati ili natjerati da svoju nekretninu stave na tržište Ranilović je rekao kako to ovisi o prijedlogu zakona.
– Kad vidimo koja će biti visina, osnovica, kako će se obračunavati oprez te ako to bude zaista nekakav namet ili neke škare koje će pritiskati vlasnika, sigurno će onda njegova motivacija biti da to stavi na tržište, odnosno u prodaju, istaknuo je Ranilović.
Vlada komunicira da ima 600.000 praznih nekretnina. Ranilović je pojasnio kako se došlo do te brojke.
– Koliko sam shvatio te brojke su došle putem HEP-a. Znači tijekom godine ima nekretnina u kojima se zapravo ne vrte brojila. Meni to dosta izgleda visok broj, no međutim ako je to istina, a vjerojatno je, treba sigurno naći nekakve mjere koje bi potaknule da se ti stanovi aktiviraju, bilo za najam, bilo za prodaju, smatra Ranilović.
Vladin cilj uvođenja poreza na nekretnine je da se u konačnici smanji cijena nekretnina i da se smanji cijena najma. Mogu li se uopće predvidjeti koliko će biti smanjenje?
– Zaista je teško o tome govoriti. Na cijenu utječu i neki drugi faktori, ne samo porez na nekretnine. Pretpostavka je da će porez na nekretnine povećati ponudu. Ako će doći do povećanja ponude, isto tako može doći do smanjenja potražnje iz razloga što možda nekretnina više neće biti takva investicija. Imali smo u nedavnoj prošlosti primjer, da su ljudi kupovali nekretnine samo kao investiciju da zadrže vrijednost u odnosu na inflaciju. Tako da je tu puno otvorenih pitanja, ali pretpostavka je da će se potaknuti ljude da stave te nekretnine, odnosno stanove, na tržište, naglasio je Ranilović.
Dodao je da se već sada vidi kako je na tržištu došlo do usporavanja tržišta.
– Očito su cijene došle do svog maksimuma. Neke cijene su zaista pretjerane i tržište usporava. Svake godine pada tržište nekih 7% za stambene nekretnine. Tako da se puno stvari događa i nije to jedina stvar koja će utjecati na tržište, smatra Ranilović.
Promet nekretninama usporava, no cijene baš i ne padaju. Itekako ima primjera da rastu, što je zapravo suprotno tržišnoj logici. Ranilović je da odgovor na pitanje zašto se to događa u Hrvatskoj.
– Između ostalog, zato što ponuda nije adekvatna. S jedne strane i nemamo ponudu, a ponuda onoga što je na tržištu je očito otišla previsoko da bi mogli zadovoljiti ukuse kupaca. Problem je što je društvo polarizirano i materijalno, pa imate neke kojima je to priuštivo. Većini ljudi ove cijene koje su sada, i prodaje i najma, zaista su nepriuštive, istaknuo je Ranilović.
Komentirao je i činjenicu da je Hrvatska pri vrhu u EU-u kada se govorimo o rastu cijena nekretnina.
– U nekoj fazi uvijek je netko pri vrhu. Mi smo tu fazu zabilježili u zadnjih dvije godine. Možda je utjecalo uvođenje eura; Bilo je puno faktora – nama je turizam zapravo veliki generator ponašanja na tržištu nekretnina. Mi smo ipak mala zemlja, mali uzorak pa to može tako porasti. U jednoj fazi u nekoj državi više poraste, u nekoj manje, kazao je Ranilović.
Tko će izbjeći porezne škare kad se počnu oporezivati nekretnine?
Stope poreza još nisu poznate. No, znamo da se neće oporezivati one u kojima vlasnici stanuju, te one koje nisu useljive.
– Cilj nam je da poreznim pritiskom na prije svega prazne nekretnine u Hrvatskoj, a takvih je 600.000, te prazne nekretnine podignemo na tržište kako bismo pridonijeli smanjenju cijena nekretnina i smanjenju cijena najma, rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dodao je i da je Vladin cilj opteretiti vlasnike stanova koji ih daju u kratkoročan najam. Ekonomistica Vizek pozdravlja porez na nekretnine. Podsjeća da 40% stanova u Hrvatskoj ne služi za stanovanje.
– Ne možete očekivati ništa drugo nego dramatičan rast cijena nekretnina i pad stambene priuštivosti. Taj problem je upravo i izazvan neadekvatnom poreznom politikom, rekla je Maruška Vizek, Ekonomski institut Zagreb.
To se, podsjetimo, najviše osjetilo prije dvije godine uoči prelaska na euro i ulaska u Schengen. Već u prošloj godini bilo je 13 i pol posto manje kupljenih stanova. Ove godine gotovo nema promjene u broju kupoprodaja. No, uoči najave novog poreza agenti primjećuju suzdržanost.
– Same najave i ta neizvjesnost utječu na tržište na način da možda neki kupci odlažu odluku o kupnji čekajući da vide što će se dogoditi s porezom i čekajući da vide kakvu će to onda imati implikaciju na cijene, istaknuo je Boro Vujović, vlasnik agencije za nekretnine.
Porez na nekretnine možemo očekivati s početkom iduće godine, a trebao bi varirati ovisno o njihovoj vrijednosti, namjeni i lokaciji, piše HRT.
Pregled tržišta: Lani je prodano manje stanova, ali je cijena kvadrata rasla čak 18,7 posto
