Lani je prodano 13 % manje stanova nego 2022., a cijena kvadrata rasla je za 18,7 posto, pokazuje pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2023., sedmo izdanje publikacije koju u suradnji s Ekonomskim institutom objavljuje Ministarstvo graditeljstva.
Hrvatsko tržište nekretnina lani je gotovo pa stagniralo, uz rast broja transakcija od 0,2 posto u odnosu na 2022., no uz rast ukupne vrijednosti transakcija od 6,2 posto zahvaljujući daljnjem rastu cijena. One su i dalje najviše na obali gdje je razvijen turizam i u većim gradovima uključujući Zagreb, a za razliku od godine prije, 2023. najviše su se prodavala poljoprivredna zemljišta, piše Jutarnji list.
Ujedno je lani prodano 13 posto manje stanova nego godinu ranije, a cijena kvadrata rasla je za 18,7 posto u odnosu na godinu ranije. Drugim riječima, cijene i dalje galopiraju.
Na tržištu nekretnina u 2023. godini ostvarena je 116.961 kupoprodaja, tek 0,2 više nego godinu prije, kad je bio pad kupoprodaja za 12,9 posto, nakon rasta od 30 posto u 2021. Za razliku od 2022. godine kad se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove (29.952, odnosno 25,7 posto ukupnog broja kupoprodaja), u 2023. godini najveći dio kupoprodaja čine kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta. Tako je 2023. ostvareno 32.240 kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta koje su činile više od četvrtine (27,6 posto) ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina. Slijede stanovi, prodano ih je 25.932 (22,2 posto ukupnog broja kupoprodaja) te građevinska zemljišta, 23.728 prodanih. Prodano je i 14.285 obiteljskih kuća.
Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2023.godini iznosila je 9,1 milijardu eura, što predstavlja 12 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i veće je za 6,2 posto nego godinu prije. Najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2023. bilježe stanovi na koje se odnosi 39,2 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s udjelom od 18,4 posto.
Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb te gradovi na obali, a na kontinentu Karlovac i Osijek. Usto, uslijed naglog rasta cijena nekretnina u posljednjem razdoblju, povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u mjestima pored većih gradova jer su tamo povoljnije cijene (Viškovo u blizini Rijeke, Solin u blizini Splita te Dugo Selo), pokazuje analiza. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.
Najvišu medijalnu cijenu stana iznad 4000 eura po četvornom metru bilježe Bale (4264 eura), s medijalnom cijenom iznad 3000 eura po kvadratu slijede Punat (3427 eura), Omišalj (3149 eura), Rovinj (3120 eura) i Malinska-Dubašnica (3017 eura). Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova i apartmana iznad 2500 eura po m2.
Grad Zagreb je imao medijalnu cijenu kvadrata stana od 2299 eura. Najniže cijene imale su općine Darda i Đurđenovac, Plitvička Jezera i Perušić te Vukovar, piše Jutarnji list.
