Nakon što je ovaj tjedan objavljeno da se inflacija u SAD-u u srpnju spustila na 2,9 posto, postalo je izvjesnije da će američka središnja banka u rujnu napokon početi snižavati kamatne stope. Europska središnja banka taj je proces snižavanja kamatnih stopa započela već u lipnju.
Svjetska financijska tržišta s nestrpljenjem iščekuju koje će i koliko snažne poteze monetarne vlasti povući do kraja godine. Naravno, kamatne stope središnjih banaka utjecat će i na snižavanje kamata poslovnih banaka, i za depozite i za kredite, piše HRT.
Što će biti s kamatnim stopama na jesen, ovisit će o inflaciji i gospodarskim kretanjima, odnosno rastu i zaposlenosti. Europska središnja banka trend spuštanja kamatnih stopa počela je u lipnju. U javnim nastupima vrlo su suzdržani u najavi daljnjih poteza.
– Pitanje o rujnu, i što ćemo tada napraviti, širom je otvoreno, i ovisit će o svim podacima koji će pristizati, rekla je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde 18. srpnja.
Na burzama diljem svijeta pozorno se iščekuju daljnji potezi monetarnih vlasti. Analitičari vjeruju da će Europska središnja banka nastaviti snižavanje kamatnih stopa.
– Tržište očekuje novo spuštanje kamatnih stopa u rujnu i do kraja godine da ćemo vidjeti još tri spuštanja kamatnih stopa, naravno to će ovisiti i o politici američke središnje banke, ali i o podacima koji će dolaziti, poglavito po pitanju inflacije, kaže Krešo Vugrinčić, član Uprave InterCapital Asset Managementa.
Posebno su nestrpljivi ulagači u SAD-u. Naime, tamošnja središnja banka Fed, poznata po odvažnosti i brzini donošenja odluka, zbog straha od recesije dosad se još nije odlučila ni na prvi korak barem simboličnog i dugoiščekivanog snižavanja kamatnih stopa.
– I Europska središnja banka, i središnje banke Kanade i Švicarske počele su snižavati kamatne stope. S druge strane, Fed još drži kamatne stope iznad 5 posto, i tek daje naznake da će ih snižavati, ali zapravo ne poduzima ništa, kaže Will McGough, investicijski direktor, Prime Capital Financial.
Snižavanje kamatnih stopa središnjih banaka, osim na inflaciju i gospodarski rast, utječe dakako i na politiku kamatnih stopa poslovnih banka, i prema tvrtkama i prema građanima. Taj bi utjecaj u Hrvatskoj trebao biti spor i blag.
– Kad su se kamatne stope dizale, u hrvatskim bankama se to događalo nešto sporije i na strani depozit i na strani kredita, vjerujem da i kad će se spuštati da će slična neka dinamika biti. Efekta će biti ali ne vjerujem da će on biti nagliji, da će se toliko odražavati, kaže Vugrinčić.
Efekt snižavanja kamatnih stopa središnjih banaka najbrže će se osjetiti na kratkoročnijim ulaganjima, poput onih na tržištu novca, a najsporije će se odraziti na dugoročnu imovinu i stambene kredite.
Brkić: Inflacija se može ponovno vratiti
Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas rekao je za središnji HTV-ov Dnevnik kako se najesen može očekivati slična dinamika kojoj svjedočimo sada.
Takozvana inflacijska pristranost u monetarnoj politici tvrdi da su u ekvilibriju između snižavanja inflacije i rizika od recesije središnje banke ipak sklonije tolerirati nešto višu stopu inflacije nego rizik od recesije, rekao je Brkić, dodajući kako je prošlo 20 godina od dodjeljivanja Nobelove nagrade upravo za taj model.
– U okviru toga modela očekujem nastavak politike središnjih banaka, kako europske, tako i američke, bez obzira na to što američka za sada još uvijek ne kreće tim putem kojim ide Europska središnja banka, ali obavezno se gleda preko oceana i s američke i s europske strane što se događa na onoj drugoj strani, rekao je Brkić.
Također je rekao kako misli da neće biti velikih ubrzanja – dinamika u spuštanju kamatnih stopa bit će kao i ona u njihovom dizanju.
Može li inflacija još uvijek iznenaditi?
– Da, inflacija je u tom smislu moguća ponovno, možemo se iznenaditi, premda ja trenutno to u kratkom roku ne vidim, ali kad je riječ o inflaciji treba imati ipak neki malo duži period promatranja, ocjene, analize i zaključaka, rekao je Brkić.
Poručio je kako treba biti na oprezu jer bi se inflacija ponovno mogla javiti, kao i da je polaganje nade isključivo u poteze središnjih banaka, odnosno monetarnih vlasti u smanjenju rizika prilično redukcionistički i krivi pristup.
– Problemi su puno širi, problemi su puno dublji i zahtijevat će puno više alata, puno više javnih politika, a ne samo i isključivo oslanjanje na monetarnu politiku, zaključio je Brkić, piše HRT.
