Popularne turističke destinacije na Mediteranu imaju velikih razloga za brigu. Prema nekim prognozama, ovaj dio Europe dostići će temperature Dubaija u kolovozu.
Svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog stoljeća popularnost Mediterana kao odredišta za ljetni odmor pasti i to zbog velikih vrućina, zbog kojih će ovaj dio Europe biti poput Dubaija u kolovozu – prevruć da bi ga mogli podnijeti, piše britanski list The Telegraph.
Ovakav razvoj događaja već je krenuo, a vidljivo je to i na primjeru Grčke koja je u posljednja dva tjedna doživjela najraniji toplinski val. U dijelovima Katalonije je tijekom Uskrsa na snazi bila redukcija vode zbog rekordne suše, a na Siciliji, gdje je 2021. godine izmjereno rekordnih 48,8 stupnjeva Celzijevih, ovih dana pojedini turistički smještajni objekti morali su odbijati goste zbog nestašice vode.
Neki tvrde da je Europa uvijek doživljavala sezonske toplinske valove, ali oni ipak nisu bili tako vrući, niti tako česti. Prema Copernicus Climate Change Serviceu (C3S), od 2000. je zabilježeno 10 najtoplijih godina. Lani su temperature u cijeloj Europi bile jedan stupanj iznad prosjeka.
Peter Stott, bivši voditelj Met Officea za praćenje klime, predviđa da će temperature u Europi uskoro prijeći prag od 50 stupnjeva Celzijevih.
“Prvo će se to dogoditi blizu Mediterana gdje je utjecaj vrućeg zraka iz Sjeverne Afrike najjači”, rekao je.
Rosie Mammatt, doktorandica i stručnjakinja za meteorologiju na Sveučilištu Reading, kaže kako bi ovo ljeto moglo donijeti još rekordnih temperatura. Rastom temperatura najugroženija će biti južna Europa.
Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Europi porasla je 30 posto. Dulja, toplija i suša ljeta također uzrokuju suše, koje utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.
Mediteranske zemlje zbog toga bi trebale biti zabrinute. Ta se gospodarstva, naime, uvelike oslanjaju na turizam, on čini 19,6 posto BDP-a u Hrvatskoj, 18 posto u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj, a 10,5 posto u Italiji .
Odmarališta diljem Alpa zbog male količine snijega su financijski patila, a onda su se počela okretati prema modelu ljetnog turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za promatranje zvijezda, više kulturnih festivala i tako dalje.
Također možemo očekivati da će se produžiti sezona, pa će i sredina svibnja i listopada postati popularnija razdoblja odmora. Neke tvrtke već prilagođavaju svoje kalendare.
“Više ne organiziramo planinarska putovanja u Španjolskoj i Portugalu tijekom najtoplijih mjeseci srpnja i kolovoza, a dodali smo više izleta izvan sezone u travnju i listopadu kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske”, rekao je Radek Nowak iz Interpid Travela, prenosi dnevnik.hr.
