Rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je upozorilo da će Moskva, ukoliko Sjedinjene Države rasporede nuklearno oružje u sjevernoj Europi, ta postrojenja i skladišta smatrati “legitimnim ciljevima”.
“Ne treba biti vojni strateg da bi se shvatilo da bi takvi objekti predstavljali izvor izravne prijetnje i, naravno, neminovno bili uvršteni na popis legitimnih ciljeva u scenariju izravnog vojnog sukoba naše zemlje i NATO-a”, poručila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova tijekom briefinga za novinare, kako je prenijela ruska državna novinska agencija TASS.
Njezini komentari dolaze nekoliko dana nakon što je finski predsjednik Alexander Stubb izjavio da bi odnedavno članstvo njegove zemlje u NATO-u Finskoj moglo pružiti resurs “stvarnog nuklearnog odvraćanja” u obliku američkih projektila. Dok je u petak govorio o toj temi, Stubb je dodao da će finska vlada morati odlučiti treba li promijeniti zakonodavstvo kako bi se dopustilo raspoređivanje nuklearnog oružja u zemlji.
Američki dužnosnici nisu se javno osvrnuli na Stubbove primjedbe, niti su izjavili da će nuklearno oružje biti raspoređeno u Finskoj, prenosi Newsweek.
Nakon Zaharove, oglasio se i Peskov
Zaharova je, pak, rekla da, ako američko nuklearno oružje bude dopremljeno u Finsku ili neku drugu zemlju sjeverne Europe, “sigurnost zemalja u koje to oružje dođe time nipošto neće biti ojačana, već naprotiv, ugrožena”.
Također je upozorila finsku javnost na Stubbove komentare. “U kojoj su mjeri građani Finske svjesni rizika s kojima će se morati suočiti, veliko je pitanje. Takva će odluka doista promijeniti mnogo toga u kontekstu sigurnosti te zemlje i drugih pitanja bitnih za tu državu”, rekla je Zaharova. Kako je prenio TASS, ona je dodala da bi raspoređivanje nuklearnog oružja u zemljama u blizini ruskih granica neizbježno dovelo do vojnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Finska je postala članica NATO-a u travnju prošle godine, što je više nego udvostručilo granicu NATO-a s Rusijom. Ulazak Finske u zapadni vojni savez mnogi su promatrači doživjeli kao diplomatski udarac ruskom autokratu Vladimiru Putinu, koji je govorio da je jedan od njegovih ciljeva u ratu s Ukrajinom bio spriječiti širenje NATO-a na ruske granice, no upravo je invazija na Ukrajinu ono što je potaknulo Finsku i Švedsku da istovremeno podnesu zahtjeve za članstvo u NATO-u u svibnju 2022. godine.
Prošlog mjeseca, Švedska je preskočila posljednju prepreku za članstvo kada je mađarski parlament odobrio pristupanje zemlje NATO-u. Proces članstva bit će dovršen kada Švedska položi službenu dokumentaciju.
No, nije se Zaharova jedina u Kremlju koja se posljednjih dana ponovno oglasila o temi nuklearnog oružja. Kako u najnovijem izvješću navodi think tank Institut za proučavanje rata (ISW), razni dužnosnici Kremlja nastavljaju odašiljati upozorenja u sklopu trenutačnih ruskih informacijskih operacija usmjerenih na slabljenje i odvraćanje zapadne potpore i pomoći Ukrajini. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov tako je u srijedu ponovio da će Rusija uporabiti nuklearno oružje samo ako “nešto” ugrozi postojanje Rusije.
‘Preispitati i otkazati sporazume‘
Peskov je također optužio Zapad za “rutiniziranje” teme nuklearnog rata, što je Peskov nazvao “ekstremno opasnim” i “neodgovornim”, unatoč tome što su upravo ruski dužnosnici ti koji najčešće otvoreno prijete uporabom nuklearnog oružja.
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko izjavila je, pak, da Moskva mora preispitati i otkazati međunarodne sporazume koji ne služe nacionalnim interesima Rusije, posebno neke međunarodne sporazume koje su potpisali nekadašnji prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov i drugi sovjetski i ruski čelnici.
Njezina izjava sugerira ruski interes za otkazivanje širokog spektra međunarodnih sporazuma, uključujući potencijalno sporazum o širenju nuklearnog naoružanja i neke druge sigurnosne sporazume. ISW je nedavno upozorio na više dužnosnika Kremlja, uključujući i samog ruskog predsjednika, koji ‘zveckaju nuklearnim oružjem‘, ali njihovi analitičari i dalje procjenjuju da ruska nuklearna eskalacija u Ukrajini i šire nije vjerojatna, piše Jutarnji list.
