Strukovne udruge liječnika, Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOM) i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske pozdravili su usvajanje prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je Vlada jučer poslala u hitni postupak u Sabor.
Riječ je o zakonskom prijedlogu kojim se ukidaju tzv. robovlasnički ugovori, a liječnike na specijalizaciji obvezuje da u slučaju odlaska iz bolnice prije isteka ugovorenog roka vrate samo troškove edukacije. S ugovorima koji ih značajno financijski opterećuju, u Hrvatskoj je danas još više tisuća mladih liječnika.
Prema zakonskom prijedlogu, nakon njegovog stupanja na snagu, zdravstvene ustanove u roku od 90 dana moraju svim specijalistima s takvim ugovorom ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama, piše Novi list.
Pravi korak
Iz HLK-a poručuju da bi se tim zakonom trebalo zaustaviti dugogodišnje kršenje ustavnih prava liječnika. Robovlasnički ugovori obvezivali su liječnike u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa na vraćanje odrađenih i zarađenih bruto plaća poslodavcu, što nije praksa nigdje u Europskoj uniji, a zbog njih se u iznimno teškoj situaciji nalazi više od tisuću liječnika s osobnim zadužnicama ili solemniziranim ugovorima kojima prijeti opasnost da ih bolnica ili dom zdravlja, u slučaju ranijeg otkaza, ovrše za enormno visoke iznose, upozoravaju u Komori.
– Ukidanje robovlasničkih ugovora korak je u pravom smjeru, ukazuje na konačan prestanak penalizacijske politike prema liječnicima i početak stimulativne politike kojoj je cilj zadržati liječnike u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu. Očekujemo da sve prođe bez daljnjih problema i da kroz hitni postupak Sabor prije raspuštanja usvoji ovaj zakon, poručio je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.
U HUBOL-u ocjenjuju da je novo zakonsko rješenje značajan korak naprijed u rješavanju problema protuustavnih robovlasničkih ugovora koji još uvijek obvezuju više od 5.000 hrvatskih liječnika. Zajedno s Inicijativom mladih liječnika, očekuju donošenje ovog zakona prije raspuštanja Sabora.
– Trebalo je devet godina intenzivnog javnog zagovaranja HUBOL-a i drugih liječničkih udruga i organizacija da konačno vidimo svjetlo na kraju tunela. Devet godina da se mi liječnici izjednačimo u ustavnom pravu na zaradu s drugim hrvatskim građanima. Nažalost, predugo razdoblje za tako ozbiljan problem i tom sporošću smo iznimno nezadovoljni. Pored toga, ako se zakon donese, time su riješena tek dva od pet zahtjeva koje smo istaknuli na lanjskom prosvjedu, podsjeća Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Pušu i na hladno
HLK i HUBOL na problem robovlasničkih ugovora ukazuju još od 2015. godine, a oni su odlukom Ustavnog suda na kraju proglašeni protuustavnim. No, konačno rješenje tog problema je potrajalo. Liječničke organizacije su predložile konkretna rješenja, a ukidanje tih ugovora bio je i jedan od četiri zahtjeva velikog liječničkog prosvjeda održanog u proljeće 2023., koji su liječnici ponovili i na zajedničkoj konferenciji pet liječničkih krovnih organizacija u siječnju ove godine.
HLK, HUBOL i Inicijativa mladih liječnika, kao i Hrvatski liječnički sindikat i KOHOM, traže i rješavanje preostala tri zahtjeva – obvezujuće vremensko-kadrovske normative, Zakon o radnopravnom statusu liječnika i nastavak pregovora o granskom kolektivnom ugovoru.
Predsjednik Inicijative mladih liječnika Marin Smilović oprezan je u pohvalama.
– Toliko smo praznih obećanja do sada dobili, da pušemo i na hladno. Vjerovat ćemo da su robovlasnički ugovori ukinuti tek kad Sabor stvarno usvoji izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, veli Smilović. Mnoštvo problema koji pogađaju mlade liječnike u zdravstvu, dodaje, ostaje i dalje neriješeno, a jedan od njih je nedovoljno kvalitetno specijalističko usavršavanje. Zato i oni traže provedbu reforme koju je predložio HLK.
Neustavan model kažnjavanja liječnika
HUBOL i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske pozvali su jučer sve saborske zastupnike da podrže ukidanje robovlasničkih ugovora jer takav model kažnjavanja liječnika nema niti jedna država Europske unije. Za osiguranje dostupne zdravstvene skrbi Hrvatska, poput drugih država EU-a, mora uvesti stimulacije za liječnike, kao i kvalitetne uvjete rada u zdravstvu te konačno prestati s praksom kažnjavanja liječnika pri čemu su im bila kršena i ustavna prava, poručuju, piše Novi list.
